U BiH su posljedice bacanja plastičnog otpada u rijeke, jezera, ali i more, vidljive svuda.
Pokazuju to brojne akcije čišćenja korita rijeka, a među plastičnim predmetima za jednokratnu upotrebu koji čine najveću grupu otpada na riječnim i morskim obalama prednjače boce za napitke.
Nisu imali novca
Tako je Oliver Arapović, predsjednik Udruženja „Majski cvijet“ Mostar, prije tri godine, zajedno s aktivistima, iz korita rijeke Neretve u naselju Buna – Zaton izvadio više od 30.000 plastičnih boca.
Taj otpad sve je do jučer bio nagomilan u Arapovićevom dvorištu, jer u Udruženju nisu imali novca za transport do Sarajeva, gdje postoji firma za reciklažu, dok su nadležni u Mostaru i u Kantonu ostali nijemi na njihove apele.
Ipak, zahvaljujući Svjetskom fondu za zaštitu prirode (WWF) u BiH i Udruženju „Dinarika“, plastični otpad iz Mostara jučer je transportiran za Sarajevo.
– Bojali smo se da se ovaj otpad ponovo ne vrati u rijeku Neretvu, ali, evo, doživjeli smo napokon veliko olakšanje – kazao nam je Arapović.
Uništava zdravlje
Zoran Mateljak, voditelj WWF-a u BiH, kazao nam je da je ova akcija pokazatelj stanja u našem društvu.
– Mi imamo bolje partnere u privatnom nego u državnom sektoru i ta činjenica dovoljno govori – iznio nam je Mateljak.
On je upozorio da se sav otpad koji završi u rijekama i nemar koji zapravo pokazujemo bacanjem plastike ponovo vraća natrag i, praktično, uništava nam zdravlje.
Pravila u EU
Evropski parlament je lani usvojio nova pravila koja predviđaju da će za manje od 12 godina sva plastična ambalaža koja se stavlja na tržište morati biti reciklirana.
Razgradnja obične boce, prema nekim istraživanjima, traje 450 godina.
Izvor: Dnevni avaz
