Redukcije vode u posljednjih nekoliko godina postale su svakodnevnica u glavnom gradu BiH, pa Sarajlije nerijetko posežu za kanisterima, čak i onima koje su koristili u ratu, a od tada ih čuvaju na balkonima ili u podrumima.
Pojedini koji su ratne kontejnere bacili, vjerujući da im više nikada neće zatrebati, ipak su zažalili, s obzirom na to da vode nemaju u noćnim satima, a u posljednje vrijeme često se dešava da su im slavine suhe i tokom dana.
Sarajka Ramiza Milić kaže da je trenutna situacija sa čestim redukcijama vode stalno podsjeća na rat.
Kupuju kanistere
– Sada smo se sa nestašicom vode vratili na ratno stanje. Ne mogu a da se ne prisjetim tog perioda. Flaše punim svaki dan, i kanister sam čak kupila – priča Milić za Faktor te dodaje da joj teško pada jer se u ovom vremenu oskudijeva vodom.
Prisjetila se kako su u ratu s Vratnika išli po vodu na Pivaru, te da je komšija iskopao bunar pa su i od njega povremeno uzimali vodu.
– Uopće se ne sjećam kako smo došli do kanistera, samo znam da smo u strahu išli po vodu i s civarama donosili po 20 litara – istakla je ova Sarajka.
Pojedini su u želji da ostave trag i pomognu u očuvanju kolektivnog sjećanja svoje kanistere dali u muzej i time obogatili muzejsku zbirku.
– Zbirka Opkoljeno Sarajevo trenutno predstavlja jednu od najznačajnijih zbirki Historijskog muzeja BiH. Ona je svjedočanstvo života u toku opsade, podsjetnik svima nama kako su građani bili kreativni i kako su od ničeg nastojali da naprave nešto, da pobijede haos koji je bio oko njih – kazala je za Faktor kustosica Elma Hodžić, dodajući da su to nevjerovatne priče.
U muzeju se trude da posjetiocima naglase kako su izumi i vještine snalaženja zapravo spasili živote građana.
– Svaki od tih kanistera imao je veliki značaj. Koristili su ih da prenose vodu s jednog dijela grada u drugi. Komšije su komšijama donosile vodu, bilo je starih, iznemoglih i ranjenih. A kanisteri su u tom periodu bili veoma dragocjeni – priča Hodžić te naglašava da su neki od njih kanistere dobili ratnim zaslugama.
Konzerve od ulja
Neki su, kako se da vidjeti iz muzejske zbirke, od konzervi ulja pravili improvizirane posude i u njih točili vodu, jer drugog načina nisu imali.
Kanister sa pet litara ulja od mjesne zajednice dobila je Sarajka s Mejtaša, koja je s mužem i dvoje djece ostala u Sarajevu uprkos ukazanoj prilici da izađe iz države.
– Teškom mukom se dolazilo do kanistera, priča je to i Sarajke koja je kanister dobila kao specijalni humanitarni dodatak nakon teškog ranjavanja. I danas ima posljedice tog ranjavanja, a kanister je dala muzeju kao eksponat – pričaju nam u Muzeju.
Kanisteri na civarama
Zbog težine, kanister se obično stavljao na kolica, najčešće improvizirana sa dva kotača ili na civare, kako su ih nazivali.
– Po vodu se najčešće išlo na Pivaru, na cisternu ispred štaba TO na Ciglani ispred Druge gimnazije, ulicu Sutjeska, u javnu garažu ispod Mosta i tunela na Ciglani, kod Hotela Europa, u podrume u ulici Hasana Brkića, sada ulici Patriotske lige – zabilježio je Mustafa Zorabdić, koji je sakupio veliki broj kanistera i drugih izložbenih primjeraka te ih poklonio Historijskom muzeju.
Izvor: faktor
