Jedan od najvećih stručnjaka za transplantaciju matičnih ćelija u Njemačkoj i Evropi je profesorka dr. Nadežda Basara, za koju zna cijeli svijet i priča o njenim uspjesima u liječenju teško oboljelih pacijenata.
Dr. Basara je trenutno direktor interne medicine na Malteser St. Franziskus, bolnici u njemačkom gradu Flensburgu. Prije 17 godina je došla u Njemačku bez znanja njemačkog jezika, ali to joj nije bila prepreka da ga nauči i u isto vrijeme napravi uspješnu karijeru, postane docent, i kao prva doktorka iz jugoistočne Evrope koja nije rođena i školovana u Njemačkoj postane profesor medicine, piše makedonski dnevni list Večer.
Pet godina je bila na čelu transplantacionog centra Univerzitetske klinike u Lajpcigu. Zahvaljujući njoj taj centar je po rezultatima liječenja leukemija i po broju realizovanih transplantacija bio na prvom mjestu u Evropi. Ova jaka žena crpi energiju iz ljubavi prema medicini, ljudima, radu i porodici. Za nju je najveća satisfakcija kada izliječi pacijenta i to smatra ličnim uspjehom, što joj daje novu energiju na putu uspjeha.
Među pacijentima koje je liječila dr. Basara, veliki broj ljudi je iz Srbije, Makedonije, Crne Gore, a domaća javnost ju je upoznala po uspješnom liječenju teško oboljelog od aplastične anemije Željka Mitrovića, vlasnika Pink televizije, kao i poznatog voditelja RTS, Dejana Dekija Pantelića, koga je izliječila od tumora na krajnicima.
Pantelić se, gostujući u emisiji “Svet zdravlja”, koja je emitovana na RTS-u, prisjetio momenata sa liječenja u Njemačkoj i kada mu je bilo dosta teško stanje, dr. Basara ga je ohrabrila ovim riječima: Dejane, kod mene ljudi ne umiru.
Lista poznatih ličnosti koje je dr Basara liječila se tu ne završava, jer neke poznate ličnosti ne žele da im se ime pominje u javnosti. Prije 13 godina je transplantacijom matičnih ćelija od nesrodnog donatora izliječila mladog pacijenta iz Srbije oboljelog od najtežeg oblika akutne limfoblasne leukemije i to je prvi pacijent s Balkana izliječen od te bolesti.
Povodom dana državnosti Srbije odlikovana je zlatnom medaljom, a prošle godine Crna Gora joj je dodijelila državljanstvo za zasluge u liječenju njihovih pacijenata.
Ovo je dio intervjua sa dr. Basarom, koji je izašao nedavno u makedonskom listu Večer.
“Sve! Dobra i brza dijagnostika određuje sudbinu bolesti, da li pacijent ima šanse da bude izliječen ili ne i zbog toga je izuzetno važna. Trenutno kod svih malignih bolesti je neophodna molekularna dijagnostika koja je u Njemačkoj gotova u roku od 48 sati. Takvu efikasnost nema nijedna zemlja u Evropi, čak ni Švedska koja se smatra jednom od zemalja sa najboljom zdravstvenom zaštitom u Evropi.”
Koliki je procenat izliječenih pacijenata sa malignim bolestima u vašoj bolnici?
“Procenat je 90 odsto. Taj podatak se odnosi na praćenje bolesnika dvije godine poslije liječenja u bolnici, jer kasnije nisu svi revnosni u kontrolama, tako da ne možemo da dalje vodimo evidenciju o njihovom zdravstvenom stanju.”
Po kojim medicinskim protokolima liječite akutne leukemije, limfome i aplastične anemije i da li u liječenju matične ćelije daju dobre rezultate?
“Po najsavremenijim protokolima koji se primenjuju u svijetu. Transplantacija matičnih ćelija i dalje je jedina metoda sa kojom mogu da se izliječe gore navedene bolesti i pored velikog broja novih lijekova koji su registrovani za neke od malignih bolesti.”
Koliko ste transplantacija matičnih ćelija u vašoj uspješnoj karijeri realizovali?
“Blizu sam brojke od 1.900, ali to nije toliko bitno, već koliko sam uspješno transplantirala. Svjetski rezultat od 86 odsto preživljavljanja dvije godine poslije transplantacije postigla sam u Lajpcigu, a nadmašila ga sigurno sa transplantacijama u Flensburgu, koji je trenutno 90 odsto uspješnosti za tri godine od otvaranja transplantacionog centra.”
Da li je transplantacija matičnih ćelija od nesrodnog donatora revolucionarno dostignuće u medicini i kod kojih malignih oboljenja daje dobre rezultate?
“Transplantacija matičnih ćelija od nesrodnog donatora se primjenjuje u Njemačkoj preko 30 godina i činjenica da su rezultati isti kao i kod transplantacije od srodnog donatora (brat ili sestra) je veliki uspjeh, ali ne bih mogla da kažem da se radi o novom revolucionarnom dostignuću. Alogena transplantacija daje odlične rezultate kod akutnih leukemija, mijelodisplastičnih sindroma, limfoma i teških oblika anemija.”
Da li su kvalitetan način života i preventiva dobar način zaštite od malignih bolesti?
“Kvalitetan način života, pod kojim se između ostalog podrazumijeva najmanje 30 minuta dnevno tjelesne aktivnosti u smislu šetnje, brzog hodanja, trčanja, uz mediteransku ishranu, puno povrća, redovnog korištenja voća, ribe, bijelog mesa, bez pušenja i pretjeranog konzumiranja alkoholnih pića je najbolja preventiva i zaštita od malignih bolesti. Nažalost, to ipak nije dovoljno. Genetika, kao i izlaganje opasnim hemijskim materijama i zračenju igraju veoma važnu ulogu u nastajanju malignih bolesti.”
Izvor: kurir.rs
