Iako se od nekoliko svjedoka moglo čuti da je Tito sudjelovao u španjolskom građanskom ratu, on je to do kraja života demantirao.
Velika rasprava u Srbiji se vodi oko ustavnosti Pravilnika o korištenju dokumentacije tamošnje sigurnosno obavještajne agencije BIA-e- Zbog aktualnih pravila, skupina povjesničara i odvjetnika smatra kako se dio tamošnje povijesti drži u mraku, stoga ni ne čudi da svaka novootkrivena informacija iz srpske povijesti dospjeva na naslovnice.
Ovaj put radi se o ostavštini Pere Simića, nedavno preminulog bivšeg glavnog i odgovornog urednika “Novosti”, u kojoj se nalazi velika građa iz novije političke povijesti ovih prostora do koje je došao putem moskovskih, beogradskih, zagrebačkih i ljubljanskih arhiva.
Između ostalog, pronađene su informacije o Josipu Brozu Tizu i njegovu sudjelovanju u španjolskom građanskom ratu. ‘Tu veliku enigmu Tito je do kraja života krio, i od očiju javnosti, i od svojih najbližih suradnika, i od najintimnijih prijatelja. A dobro se pobrinuo da se ta tajna ne otkrije ni tridesetak godina poslije njegove smrti’, zapisao je Simić.
‘Kako je moj drug Valter’?
Svojedobno je nekadašnji šef bugarske države Georgi Damjanov u jednom razgovoru s bivšim veleposlanikom Mitom Miljkovićem direktno rekao kako je s Titom bio u Španjolskoj. ‘A kako je moj stari drug Valter? Mi se dugo poznajemo, u Moskvi smo dobro surađivali. On ima velike zasluge za međunarodni komunistički pokret. Njega su slali na zadatke u Španiju i tamo je jedno vrijeme bio u velikim teškoćama, ali se dobro izvukao. I druge zadatke drug Valter je dobro izvršavao’, rekao je tada Damjanov.
Tito je tijekom života demantirao Damjanova, kao i mnoge druge svjedoke koji su govorili o susretima s Titom u Španjolskoj. uključujući i de Gaulleovog ministra kulture Andréa Malrauxa te Šveđanku Gusti Stridsberg koja je dvije stranice svoje knjige ‘Mojih pet života’ posvetila upravo Titu kojeg je, kaže, tijekom rata susretala u Barceloni.
Sasvim druga perspektiva
U Arhivu Slovenije, u fondu Vladimira Dedijera, nalaze se mnogi dokumenti koje je za sobom ostavio ovaj povjesničar. Zabilježena je i jedna situacija koja se odigrala u prvim danima Drugog svjetskog rata u obiteljskoj kući Lea Matesa, na zagrebačkoj Šalati.
Pored Matesa je sjedila Anka Butorac, bivša supruga Blagoja Parovića, jednog od najpoznatijih jugoslavenskih komunista, koji je nekoliko mjeseci pred odlazak u Španjolsku pao u nemilost i Kominterne i svoje supruge zbog ljubavne veze s jednom mladom suradnicom sovjetskog izaslanstva u Budimpešti.
Razgovor sa Leom Matesom od 24. rujna 1983. godine, Titov biograf Dedijer je vjerno, od riječi do riječi, zabilježio:
Tito u Matesovoj kući u Zagrebu, iznad Šalate, Anki Butorac odjednom:
– Ja sam tvoga ‘druga’ poslao u Španjolskoj u smrt!
Dedijerova neverica je bila toliko velika da je pored ove Titove rečenice, u lijevom gornjem uglu, rozim flomasterom ispisao četiri krupna uskličnika – “!!!!”.
Autor: teavuckic
