Gotovo mjesec nakon što je Evropska unija odobrila prvu sigurnu i djelotvornu vakcinu protiv koronavirusa, koju su razvile kompanije BioNTech i Pfizer, hiljade Evropljana već je primilo prvu dozu.
Sa već kupljenim milionima vakcina i dogovorima o njihovoj daljnjoj kupovini, predviđa se da će svijet postati imun na koronavirus do 2023. godine, mnogi se nadaju da će se život tada vratiti u okvire kakav je bio prije izbijanja pandemije.
U manje od godinu, pandemija je šokirala ekonomije većine svjetskih zemalja i bacila na koljena mnoge industrije, uključujući industriju putovanja i turizma, koja je u mnogim zemljama snažno doprinosila ekonomiji.
Ove industrije jedva čekaju da cijeli svijet postane imun na koronavirus kako bi se ponovno pokrenula, jer su ekonomski gubici s kojima su suočene svjetske zemlje razorni.
Zbog toga mnoge zemlje već rade na “pasošima vakcinacije” kako bi se omogućilo ponovno pokretanje putovanja i turizma.
Broj zemalja EU koje pružaju i traže “pasoše vakcinacije” u porastu
Još u aprilu 2020. godine, SchengenVisaInfo.com je izvijestio da se nakon što vakcina konačno stupi na snagu, od putnika može zatražiti da predaju dokaz da su vakcinisani protiv koronavirusa kako bi mogli ući u Evropsku uniju i države članice Šengenskog područja.
Zvaničnik EU tada je potvrdio da će dokaz o vakcinisanju biti potreban i za prijavu za šengensku vizu i ulazak bez viza.
Sada, deset mjeseci kasnije, najnovija zemlja koja je objavila svoje planove za ponovno uvođenje dokumenta koji dokazuje da je njen nosilac vakcinisan protiv koronavirusa je Danska.
Dansko Ministarstvo zdravlja najavilo je početkom januara da radi na “pasošu vakcinacije” za danske putnike, koji će uskoro biti dostupan svim danskim državljanima koji se vakcinišu. Dokument će im služiti za putovanja u zemlje u kojima vakcinacija postaje obavezna za ulazak.
Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis čak je poslao pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, pozivajući Komisiju da uvede potvrdu o vakcinisanju protiv koronavirusa kako bi se olakšala putovanja.
S druge strane, Kipar je početkom decembra 2020. upozorio da će do marta 2021. njegove granične vlasti dopustiti ulazak svima koji mogu pokazati dokaze da su vakcinisani, pored zahtjeva za redovnim ulaskom (pasoši, vize, itd.).
Druge zemlje, poput Islanda i Mađarske, već primjenjuju zahtjev takozvanog “pasoša imuniteta” što je u osnovi dokaz da je putnik ranije zaražen koronavirusao (ali više nije), a sada ima antitijela.
Iako trenutno Mađarska ne dozvoljava gotovo nikome da uđe na njezinu teritoriju, oni iz drugih zemalja EU koji mogu dokazati da su virus već imali, mogu ući od početka septembra.
Turističke organizacije protiv “pasoša vakcinacije“
Uprkos tome što mnogi pozdravljaju ovu ideju kako bi se oživjelo putovanje i turizam, posebno u Evropi, mnogi se protive toj ideji, insistirajući da će to odgoditi ponovno otvaranje svijeta za putovanja.
Stručnjaci za putovanja pri Svjetskom vijeću za putovanja i turizam (WTTC), forumu za turističku industriju, vjeruju da će trebati značajno vrijeme za vakcinaciju većinske svjetske populacije, posebno one u manje naprednim zemljama.
Prema predsjednici i izvršnom direktoru WTTC-a Gloriji Guevari, samo je vrlo mali dio svjetske populacije do sada vakcinisan i zato, vjeruje ona, onima kojima to nisu trebalo bi biti dozvoljeno putovanje s negativnim rezultatima testova na koronavirus.
Uvođenju „pasoša vakcinacije“ usprotivila se druga grupa, iz sasvim drugog razloga
Anna Beduschi, akademkinja sa Univerziteta Exeter, insistira da bi takav zahtjev rizikovao osnovna prava Evropljana razdvajanjem ljudi u kategorije na osnovu njihovog zdravstvenog stanja.
“Mogle bi se stvoriti nove razlike između pojedinaca na osnovu njihovog zdravstvenog stanja, koje se zatim mogu koristiti za određivanje stupena sloboda i prava koja mogu uživati”, smatra Beduschi, insistirajući da “pasoši za vakcinaciju” postavljaju suštinska pitanja za zaštitu privatnosti podataka i ljudskih prava.
Grupe antivaksera, potaknute velikom količinom lažnih vijesti i teorija zavjere koje traju već mjesecima, također su odbacile ovu ideju.
Istraživanje koje su sproveli Institut za globalne zdravstvene inovacije (IGHI) Imperial College London i YouGov o spremnosti ljudi na vakcinaciju, provedeno u 15 zemalja, pokazalo je da je samo oko 51 posto učesnika bilo spremno vakcinisati se 2021. godine.
Francuski državljani bili su najmanje voljni primiti vakcinu, a samo 35 posto francuskih ispitanika tvrdi da bi vakcinu uzeli čim im se ponudi da je uzmu.
Šta se događa ako vakcinacija protiv koronavirusa postane obavezan zahtjev za putnike?
Ako vakcinacija postane uslov za građane EU da putuju u druge zemlje EU i za državljane trećih zemalja u šengensko područje, tada će se dogoditi nekoliko stvari.
Prvo, ako EU obaveže putnike na vakcinaciju, čak i ako putnici koji nisu vakcinisani pronađu rupu u zahtjevu i uspiju ući na teritoriju EU, pružatelji putnih osiguranja mogu ih odbiti pokriti.
Predstavnici nekoliko pružatelja putničkog osiguranja potvrdili su prošlog decembra da će, ako EU učini vakcinisanje obaveznim za putnike koji ispunjavaju uslove za ulazak na njezinu teritoriju, ažurirati svoje politike u skladu s propisima EU, što znači da će odbiti pokriće onima koji nisu uzeli vakcinu.
Drugo, putnicima iz trećih zemalja, koji do sada nisu osigurali vakcine i čija će populacija vakcine dobiti možda krajem godine ili naredne godine, praktično će biti zabranjen ulazak u Evropu.
Štaviše, kako većina svjetskih zemalja planira dovršiti vakcinaciju za cijelu svoju populaciju tek negdje 2022. godine, to znači da turistička industrija neće uspjeti započeti svoj postupni povratak na nivo prije pandemije dok svi ne budu vakcinisani, što može potrajati prilično vrijeme.
