Sutkinja Suda BiH Jadranka Brenjo navela je u zahtjevu da su kod Suda BiH pokrenuti upravni sporovi tužilaca Naše stranke, Socijaldemokratske partije BiH i Demokratske fronte i tužioca Kantona Sarajevo protiv Uputstva o izmjeni i dopunama tuženog CIK-a. Ustavni sud BiH u Odluci o dopustivosti navodi kako Sud BiH nije naveo svoj stav u pogledu ustavnosti uputstva, niti u pogledu navoda tužilaca.
Tužilac Kanton Sarajevo, u jednoj tužbi, i tužioci Naša stranka, Socijaldemokratska partija BiH i Demokratska fronta, u drugoj tužbi, naveli su da podnose tužbu Sudu BiH protiv tuženog CIK-a radi poništenja Uputstva o izmjeni i dopunama, jer je taj akt “neustavan i nezakonit“. U tužbama je podnesen i “zahtjev za odgađanje izvršenja pobijanog upravnog akta”.
Tužioci su u tužbama naveli svoje argumente u prilog postojanju njihove aktivne legitimacije u ovom sporu, argumente u prilog postojanju stvarne nadležnosti Suda BiH te argumente u prilog tvrdnji da je pobijani akt neustavan i nezakonit, kao i argumente uz zahtjev za odgađanje njegovog izvršenja.
Na drugoj strani CIK je odgovorio da ostaje pri navodima datim u odgovoru povodom zahtjeva SDA-ovi zastupnika u Parlamentu FBiH u predmetu koji je ranije pokrenut, predloživši da se i predmetni zahtjev odbaci kao nedopušten, jer je Ustavni sud o istom pitanju već odlučivao i donio odluku.
“Ustavni sud smatra da je u nadležnosti redovnih sudova da provjere da li je administrativni propis, kao što je Uputstvo o izmjeni i dopunama CIK-a, u skladu s Izbornim zakonom i Ustavom Federacije BiH”, piše u Odluci o dopustivosti koju je donio Ustavni sud BiH.
Ustavni sud BiH dalje podsjeća kako je ranije zaključio da osporeno Uputstvo predstavlja administrativni propis koji je CIK donio radi provođenja Izbornog zakona i provođenja posrednih izbora za organe vlasti u Bosni i Hercegovini, kojim je utvrđen preliminaran broj delegata za Dom naroda koji se biraju iz skupština kantona i da je riječ o odredbi privremenog karaktera.
“Ustavni sud, imajući u vidu sadržaj podnesenog zahtjeva u svjetlu člana 31. Pravila Ustavnog suda, nije uočio nijedan razlog zbog kojeg bi osporeni provedbeni akt CIK-a pokretao pitanje kršenja ljudskih prava i osnovnih sloboda te je zaključio da nije nadležan da odlučuje o ocjeni ustavnosti osporenog akta CIK-a, u smislu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu odredbe člana 19. stav (1) tačka a) i člana 57. stav (2) tačka a) Pravila Ustavnog suda, prema kojima će se zahtjev odbaciti kao nedopušten ukoliko se utvrdi da Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke”, piše u odluci Ustavnog suda BiH.
Za odluku nije glasao potpredsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman koji je dao izjavu o neslaganju s odlukom većine s pozivom na njegovo izdvojeno mišljenje.
