Svake godine 20. listopada obilježava se Međunarodni dan kontrolora letenja, ljudi koji se brinu o sigurnosti zračnog prometa u svim fazama leta.
U Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) trenutno je zaposleno 70 aerodromskih i prilaznih kontrolora zračnog prometa i 69 regionalnih kontrolora zračnog prometa.
Ovo je prilika da se prezentira značaj rada kontrolora, kako regionalnih tako i pristupnih, svakodnevni izazovi s kojima se susreću kada je u pitanju odgovornost za sigurnost tisuća putnika i učinkovitost zračnog prometa u BiH.
Načelnica Odjeljenja kontrole letenja Sarajevo Emina Turulja kazala je da je za nju osobno i sve kontrolore letenja ovo važan datum, kao i činjenica da je ovaj posao prepoznat u svijetu.
– U cijelom svijetu nema mnogo kontrolora letenja, a u BiH nas je manje od 150, uključujući aerodromske kontrole letenja u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banja Luci te dva regionalna kontrolora letenja u Banjaluci i u Sarajevu – kazao je Turulja u razgovoru za Fenu.
Ponos što radi ovaj posao, dodala je, osjeća nakon svakog radnog dana, pogotovo kada prođe bez problema, smetnji i bez pritužbi.
– Posao kontrolora letenja vrlo je važan. Najvažnija je sigurnost putnika i zračnog prometa. U svakom avionu ima od 150 do 200 putnika i to je velika odgovornost. Iznimno je važna koncentracija kontrolora letenja, selekcija kandidata za školovanje u ovom smjeru je vrlo rigorozna, tako da uvijek imamo kandidate, odnosno kontrolore koji imaju predispozicije za ovakav posao – dodao je Turulja.
Njihova je odgovornost osigurati siguran let svakog zrakoplova, prateći ih kroz kompliciranu mrežu zračnog prostora. Obučeni su za donošenje brzih odluka, praćenje vremenskih uvjeta, reagiranje u izvanrednim situacijama i koordiniranje velikog broja letova svaki dan.
– Uglavnom, najzahtjevnije nam je kada je loša vremenska situacija, ako su olujni oblaci, jak vjetar i avioni moraju obilaziti takva područja. Tada moramo reagirati u trenutku i donositi odluke. Ponekad nam je poseban izazov složen promet i veliki broj operacija tijekom jednog sata – dodao je Turalja.
Prošle godine, prema podacima BHANSA-e, kroz zračni prostor BiH prošlo je oko 518.000 letova, a ove godine očekuju povećanje od oko šest posto. Promet preko Bosne i Hercegovine je sezonskog karaktera, što implicira da je značajno povećanje prometa u ljetnoj sezoni.
Na području nadležnosti BHACC-a (Centar za kontrolu zračnog prometa Bosne i Hercegovine) tijekom prošle godine pružili su usluge kontrole zračnog prometa za više od 446.000 zrakoplova. U udarnim ljetnim mjesecima ove godine kontrolori su u prosjeku dnevno imali preko 1700 zrakoplova na frekvenciji, dok je dnevni rekord 1902 zrakoplova.
Od listopada 2023. BHANSA školuje prvu generaciju kontrolora u cijelosti u BiH – ukupno 25 kandidata, od čega 14 za regionalnu i 11 za prilaznu i aerodromsku kontrolu zračnog prometa. Očekuje se da će do kraja 2025. godine dobiti nove kontrolore, spremne za angažman. Samostalno školovanje veliki je pothvat za BHANSA-u.
Edin Bećić, oblasni kontrolor letenja i instruktor, kaže da je regionalna kontrola letenja u suštini javnosti najmanje poznat oblik kontrole letenja.
– Prvenstveno smo odgovorni za sigurno, redovito i ekspeditivno kretanje zrakoplova kroz našu jurisdikciju. Radimo 24 sata dnevno, većinom su to preleti, tako da nije potrebno da ti avioni polijeću ili slijeću na neku od naših zračnih luka – rekao je Bećić.
Svaki dan, dodao je, nosi svoje izazove, jer ne postoje dvije iste vremenske prilike. Ljeti su izuzetno ponosni jer su u najprometnijim danima u godini imali više od 1900 aviona u samo 24 sata.
– Ako to pomnožite s nekih 150, 200, 250 putnika koje jedan avion preveze, dolazimo do izuzetnih brojčanih podataka o broju putnika koje svakodnevno opslužujemo u Centru oblasne kontrole zračnog prometa – ilustrirao je Bećić.
Njihov posao je stresan i zahtjevan, te ključan za globalno zrakoplovstvo. Bečić je naveo da svake godine imaju treninge tzv. kontinuirano obnavljanje znanja gdje prolaze kroz različite izvanredne situacije.
– Recimo, pad tlaka u zrakoplovu gdje se piloti moraju što prije spustiti na neke visine od tri kilometra kako bi putnici mogli normalno disati ili kvar motora ili neki drugi medicinski slučajevi koji se mogu dogoditi na letu. U biti, to su situacije za koje smo osposobljeni, a prilikom odabira kandidata za edukaciju, oni koji su izrazito otporni na stres i koji mogu brzo obraditi informacije, obavljati više zadataka istovremeno i donositi odluke u vrlo kratkom roku. bira se vremenski period – dodao je Bećić.
Prema riječima studentice kontrole letenja BHANSA-e Anje Vidaković, školovanje traje dosta dugo, od godinu i pol do dvije godine.
– Počinjemo s teorijom, gdje se trebamo upoznati s nekim osnovama kao što su meteorologija, performanse zrakoplova, vrste motora zrakoplova, navigacija i drugo, a nakon toga idemo na simulatore gdje se obučavamo raditi u realnom vremenu, u stvarnom prostora, u simuliranim uvjetima na budućem radnom mjestu – rekao je Vidaković.
Nakon simulatora prelazi se u operativne postrojbe gdje počinje zadnja faza obuke, odnosno obuka na radnom mjestu gdje kandidat s instruktorom prolazi kroz zadatke koje će sutra samostalno obavljati.
– Tijekom treninga prolazimo kroz situacije kada je npr. gust promet, kada avioni izbjegavaju olujne oblake, ali to je zapravo najuzbudljiviji dio posla. Mnogi misle i govore o kontroli leta da je stresna, ali ja bih rekao da je i uzbudljiva i da ima puno adrenalina. Iako vjerojatno nisu svi za ovaj posao, meni je svaki dan zanimljiv, pogotovo kada je veliki promet – rekao je Vidaković.
