Stotine ljudi su dobili posao u posljednje dvije godine kroz podršku Evropske unije, dok bh. kompanijama i dalje nedostaje kvalifikovanih i stručnih radnika.
Zbog visoke stope nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini, mladi ljudi se sve češće odlučuju da traže posao u inostranstvu. Međutim, mnoge bh. kompanije spremne su da ulažu u kreiranje radnih mjesta i širenje proizvodnje, privlačeći klijente iz inostranstva.
Informacijski i komunikacijski sektor (IKT) jedan je od najbrže rastućih privrednih sektora u Bosni i Hercegovini i nudi velike mogućnosti za zapošljavanje mladih. Trenutno u IKT sektoru djeluje 380 kompanija, sa oko 4.000 zaposlenih, dok prema posljednjim istraživanjima, IKT kompanije potražuju 6.000 radnika.
„IKT će postati jedna od ključnih grana bosanskohercegovačke privrede“, smatra Adnan Oručević, operativni direktor kompanije ZenDev d.o.o. iz Mostara. U protekloj godini, ZenDev je bila jedna od šest IKT kompanija podržanih sredstvima Evropske unije u okviru projekta Lokalni integrisani razvoj (LIR), koji provodi UNDP u Bosni i Hercegovini. Ova kompanija se bavi izradom web i desktop baziranih aplikacija, te izradom mobilnih aplikacija.
Kako bi proširili ponudu i usluge, te poboljšali konkurentnost kompanije na tržištu, ZenDev je aplicirao na javni poziv objavljen u okviru projekta LIR, fokusirajući se na nabavku opreme i zapošljavanje 5 osoba u oblasti razvoja mobilnih aplikacija.
„Zaposlili smo mlade ljude, uglavnom studente završnih godina fakulteta, kako bismo im pružili priliku za usavršavanje i obuku. Mobilne tehnologije zauzimaju primarnu ulogu na bh. tržištu, međutim razvoj mobilnih aplikacija u Bosni i Hercegovini je vrlo skroman. Ulaganje u razvoj sektora mobilnih aplikacija je perspektivno i isplativo“, navodi Oručević, naglašavajući da je ZenDev mlada kompanija, koja je prije 2,5 godine pokrenuta kao startup.
„Trenutno zapošljavamo 21 osobu, a potreba za radnom snagom i dalje je prisutna. Najviše sarađujemo sa skandinavskim zemljama. Kada su u pitanju IKT rješenja, BiH je na zlatnoj sredini jer nudimo kvalitetna rješenja po povoljnoj vrijednosti“, zaključuje on.
Investicija u učenje i razvoj
Gabrijela Andrejaš, marketing menadžerica u kompaniji Cape Ann Enterprises iz Tuzle, smatra da kompanije, institucije i akademska zajednica moraju aktivno investirati u učenje i razvoj kada je u pitanju IKT sektor: „Tehnologije, vještine i zahtjevi konstantno evoluiraju tako da su trening i razvoj vještina nephodni kako bi održali korak s njima.“
Cape Ann Enterprises (CA Design d.o.o) je full stack kompanija za razvoj softvera. Osnovana prije skoro deset godina, kompanija radi s klijentima uglavnom u SAD-u i Kanadi kako bi pomogla pri dizajniranju, izgradnji i upravljanju složenim softverskim uslugama. Podrška LIR projekta je pomogla realizaciji investicija u tehnološki razvoj kompanije, kao i u dokvalifikaciji radne snage radi postizanja višeg stepena produktivnosti i stvaranja novih radnih mjesta putem specijalističkih edukacija i treninga.
„Angažiranje trening menadžera, koji je analizom stanja i potreba kompanije i tima, a nakon toga i razvojem i implementacijom posebnog programa rada, pomogao usavršiti i zaokružiti set vještina kojima raspolaže kompanija u cjelini, pokazao se kao ključni korak koji je još jednom izdvojio našu kompaniju kao odlično mjesto za zaposlenje i usavršavanje. Pored trening sesija, uposlenici CA Design su pohađali cijeli niz obuka i seminara iz raznih oblasti. Te vještine će omogućiti širi dijapazon klijenata iz različitih oblasti“, kaže Andrejaš.
Zahvaljujući obukama, od početka implementacije projekta CA Design je stekao 13 novih članova tima.
Industrijska proizvodnja traži kvalifikovane radnike
Pored potražnje za kvalifikovanim radnicima u IKT sektoru, nedostatak kvalifikovane i stručne radne snage bilježi i metalna industrija u Bosni i Hercegovini. Mnoge kompanije su primorane da obučavaju radnike prije nego ih zaposle jer obrazovni sistem u BiH generalno nije prilagođen potrebama tržišta rada.
Dvadesetdvogodišnji Miljan Dobrić radi na kontroli ispravnosti gotovih metalnih dijelova koje proizvodi kompanija TIKT Manufaktura iz Gradiške. Iako je završio gimnaziju, skoro dvije godine radi u toj kompaniji na mjerenju preciznosti proizvedenih dijelova i skupa sa kolegama odobrava dalji nastavak proizvodnje.
„Tražio sam posao, ponudila mi se prilika ovdje, svidjelo mi se i ostao sam“, kaže on i dodaje kako mnogi mladi ljudi odlaze iz Gradiške u Banjaluku ili van BiH jer ne vide napredak i nemaju dovoljno posla.
Iako je tek kratko u metalnoj industriji, vidi potencijal u CNC (computer numerical control) mašinama, te kaže da rad na njima predstavlja „posao u kojem se može uvijek napredovati“.
Miljan je zaposlen kao operater, između ostalog, na novom koordinatnom mjernom uređaju kojim se kontroliše kvalitet izrade proizvoda u TIKT Manufakturi koja proizvodi dijelove za CNC mašine i trkaće automobile, zapošljava 72 radnika i izvozi na njemačko tržište. Kupovina mašine sufinansirana je sredstvima Evropske unije kroz projekat Lokalni integrisani razvoj (LIR).
Direktor kompanije, Krešimir Bodrožić, kaže da su ranije imali dvije kontrolne mašine, a da je najnovija – treća – uveliko unaprijedila i pojednostavila procese proizvodnje i mjerenja preciznosti.
„Ova treća je CNC upravljana, što znači da mi napravimo program, taj program učitamo u mašinu, postavimo komandu, i nakon nekog izvjesnog vremena, zavisi koliko je kompliciran dio, nama mašina kaže da li je sve uredno“, kaže on i pojašnjava kako je rad na ranijim mašinama usporavao proces jer je bilo potrebno da radnik uloži mnogo vremena i napora da bi se izmjerila preciznost.
Prema njegovim riječima, gubitak vremena na mjerenju značio je zaustavljanje proizvodnje i povećanje troškova proizvoda.
„Sada imamo puno manje praznog hoda na mašinama u proizvodnji. Za rad na toj mašini su uposlena dva radnika. I mislimo da će biti vjerovatno još dva u toj mjerno-kontrolnoj jedinici“, dodaje Bodrožić.
Tokom posljednje dvije godine 630 osoba je dobilo posao kroz projekat LIR koji je podržao partnerska mala i srednja preduzeća, lokalne zajednice, poljoprivrednike, mlade poduzetnike i predstavio concept crowdfunding akademije osobama sa idejama za pokretanje biznisa. Projekat podržava najperspektivnije industrijske sektore u Bosni i Hercegovini – poljoprivredno-prehrambeni, tekstilni, metalni, drvni i informaciono-komunikacioni sektor, te kroz tehničku podršku i sufinansiranje radi na stimulisanju poslovnih aktivnosti.
