Zagađen zrak postao je svakodnevna realnost građana Bosne i Hercegovine, a naročito Tuzle, gdje je kvalitet zraka posljednjih dana dosegao nivo ozbiljne prijetnje zdravlju.
Stručnjaci naglašavaju da upravo građani mogu biti važan dio procesa dekarbonizacije, posebno kada je riječ o sistemu daljinskog grijanja.
Iako nadležni tvrde da se provode mjere za smanjenje zagađenja, Tuzla i dalje ostaje među najzagađenijim gradovima u regiji. Najveći izvori zagađenja su Termoelektrana Tuzla, veliki broj individualnih ložišta na fosilna goriva te sve veći broj automobila.
O ovim problemima i mogućim rješenjima raspravljalo se na simpoziju “Dekarbonizacija sistema daljinskog grijanja”, koji su zajednički organizovali Univerzitet u Tuzli i Udruženje Aarhus centar u BiH.
“Sarajevo, Tuzla i drugi gradovi u kotlinama tokom zime imaju problem temperaturnih inverzija. Formira se svojevrsni poklopac, pa sve što se emituje ostaje ispod njega dok se vremenske prilike ne promijene. Jedino rješenje je prestanak emitovanja polutanata ispod tog poklopca”, ističe Denis Žiško, koordinator programa energija i klimatske promjene Aarhus centra u BiH.
Prema njegovim riječima, kao prva mjera u Tuzli mora se uvesti energetska efikasnost i obračun toplotne energije po potrošnji. Tuzla je jedan od rijetkih gradova s razvijenim sistemom daljinskog grijanja u kojem se toplota proizvodi u termoelektrani na ugalj.
“Građani moraju početi racionalno koristiti energiju – da zavrnu radijatore, a ne da otvaraju prozore kao što se sada često dešava. Samo tako možemo smanjiti emisije koje dolaze iz Termoelektrane”, dodao je Žiško.
Potpuna ili djelimična dekarbonizacija daljinskog grijanja, uz smanjenje pa i eliminaciju fosilnih goriva, predstavlja ključan cilj za budućnost Tuzle.
“To je dug proces, podijeljen u više etapa koje se odnose na dekarbonizaciju energetskog sektora, električne i toplotne energije, ali i transporta i poljoprivrede. U tome svi moramo učestvovati”, rekao je Nermin Sarajlić, prorektor za naučno-istraživački rad Univerziteta u Tuzli.
Iako su lokalne zajednice sporadično sufinansirale mjere energetske efikasnosti i nabavku toplotnih pumpi, stručnjaci ocjenjuju da to nije dovoljno.
“Moramo se strateški opredijeliti za dekarbonizaciju, a Ministarstvo radi na Energetskoj strategiji FBiH. Trebala bi biti završena u narednim mjesecima, a jedno poglavlje biće posvećeno upravo dekarbonizaciji. Bez sistemskog pristupa ne možemo ostvariti očekivane rezultate”, naveo je Vedran Lakić, federalni ministar industrije, energetike i rudarstva.
Prekomjerno zagađenje zraka utiče ne samo na pluća, već i na kardiovaskularni sistem, dovodeći do ishemijskih moždanih udara, naročito kod starijih osoba, hipertoničara i onih oslabljenog imuniteta.
Zagađen zrak utiče i na probleme reproduktivnog zdravlja, povećan broj pacijenata s dijabetesom i endokrinim poremećajima, pa čak i pojavu depresije. Tuzlanski region već bilježi rast broja ovakvih dijagnoza, a ljekari upućuju stalne apele građanima.
