Kvalitet zraka u Bosni i Hercegovini je među najlošijim u Evropi. Tome u dobroj mjeri doprinose nekvalitetno gorivo u automobilima i peći na ugalj u domaćinstvima.
Sad, kad je zahladnjelo, jasno se može vidjeti kako iz mnogih dimnjaka kulja crni dim i da veliki broj starih automobila ispušta velike količine štetnih materija i plinova.
Stara vozila
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija uvelo je početkom 2017. godine obavezu da se uz registraciju uradi i eko-test, za koji vozači moraju platiti oko 30 KM, ali se na gradskim ulicama skoro ništa nije promijenilo. Stari automobili i dalje su na cestama, pa se građani pitaju zašto plaćaju i koja je funkcija eko-testova, piše “Dnevni avaz”.
Pokušali smo dobiti komentar resornog ministra Denisa Lasića, ali do zaključenja današnjeg printanog izdanja nije odgovarao na pozive. Iz Ministarstva su nam kratko rekli da je osnovni cilj zaštita zdravlja ljudi i okoliša.
– Većina novca od eko-testova, čak 90 posto, pripada stanicama za tehnički pregled, osam posto ide stručnim institucijama, a tek jedan posto Federaciji i kantonima – rečeno je iz Ministarstva.
Statističari navode da su lani u Federaciji registrirana 628.873 vozila, od čega je 87 posto putničkih, a 10,9 posto teretnih, dok se 2,1 posto odnosi na ostale kategorije vozila. Njihovi vlasnici tom su prilikom za eko-testove dali skoro 19 miliona maraka. Nejasno je zašto su ti eko-testovi uopće rađeni, jer je pravilnikom koji regulira tu problematiku predviđeno da se vozila s nezadovoljavajućom emisijom štetnih plinova isključe iz saobraćaja tek nakon prijelaznog razdoblja testiranja, od 2020. godine nadalje. Tek tada eko-test postaje eliminatoran.
Tuzla peta Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), najzagađeniji grad na svijetu prošle zime bio je Zabol (Iran), potom Gvalior (Indija), Bamendi (Kamerun), Tetovo (Makedonija), dok se na petom mjestu našla Tuzla. Od glavnih gradova najzagađenije je Sarajevo.
Iako je prethodnih godina Peking važio za jedan od zagađenijih gradova svijeta, Sarajevo je lani, prema WHO-u, imalo poraznije podatke.
Kako evropski gradovi rješavaju problem
Pariz – par-nepar vožnja, besplatan gradski prijevoz
Brisel – brzina kretanja automobila ograničena na 50 kilometara na sat, besplatan gradski prijevoz
London – zabrana ulaska u centar grada automobilom
Milano – zabrana ulaska u centar grada automobilom
Berlin – uvedene zone u kojima se mogu kretati samo vozila koja ispuštaju male količine štetnih plinova
Štokholm – uvedene zone u kojima se mogu kretati samo vozila koja ispuštaju male količine štetnih plinova, besplatan gradski prijevoz
Atina – par-nepar vožnja
Tuzlanski.ba
