Nastavom koja se izvodi putem online platforme nisu zadovoljni mnogi bh. studenti i smatraju da nisu stekli kvalitetan nivo znanja, a posebno su nezadovoljni studenti koji zahtjevaju praktičnu nastavu.
Studentica Farmaceutskog fakulteta u Tuzli Šejla Šabić kazala je za Fenu da nema načina da vježbe budu održane online te da ništa ne može zamijeniti rad u labaratorijama.
Ističe da se i tokom polaganja ispita studenti suočavaju s nizom problema, navodeći da je gradivo u nekim slučajevima preobimno, a u nekim šturo objašnjeno i često se ispitna pitanja ne poklapaju s obrađenim gradivom niti ih ima u preporučenim i dostupnim materijalima za učenje.
Mišljenja je da postoje profesori i asistenti koji su se odlično snašli u predavanju i komunikaciji sa studentima online putem, ali ima i onih koji su zakazali.
Asistentica na Filozofskom fakultetu u Tuzli dr. Amela Delić smatra da je novim načinom studentima teže pratiti nastavu, jer su u online nastavi okruženi i različitim podražajima svojih elektronskih uređaja.
– Sve to odvlači pažnju, iako online nastava ima i svojih prednosti. Neke primjere možemo odmah pogledati, svi imamo pristup laptopima i internetu, možemo odmah završiti vježbe i postavljati u Google učionicu – kaže Delić.
Studentica Mašinskog fakulteta Lejla Avdić kaže da je za nju prva razočaravajuća situacija bila kada se asistent na tom fakultetu zarazio, a za vrijeme dok je bio na bolovanju niko nije određen kao njegova zamjena. Smatra neodgovornim da u jeku pandemije univerzitet bude, kako je rekla, nespreman na eventualne zaraze uposlenika.
S druge strane, i nakon godinu dana neki od uposlenika se, stava je, i dalje ne snalaze sa platformama na kojima se nastava obavlja online, pa izbjegavaju i da je drže. Tu su i stručni saradnici iz prakse koji jednostavno od posla ne stižu da drže vježbe.
Studenti Medicinskog fakulteta u Tuzli su van klinika skoro godinu dana te su i oni nezadovoljni načinom na koji je organizovan sistem obrazovanja.
Student pete godine Medicinskog fakulteta u Tuzli Samir Mehinović napominje da je neophodno, da bi jedan student korektno usvojio znanja i vještine, da neke stvari vidi praktično i na taj način razumije materiju.
-Dakle teorija plus praksa su suština medicine. Na ispitima neke stvari ne možemo tako približno ‘dočarati’ jer ne znamo, nismo vidjeli. Drugi veliki problem i za studente i za profesore jesu prostori za ispit. Krizni štab trenutno dozvoljava samo 20 osoba u zatvorenoj prostoriji. To znači da profesori prave po 5-6 različitih testova za jedan ispit, a taj jedan ispit se odvija cijeli dan jer se između moraju pravit pauze radi dezinfekcije i provjetravanja prostorija – kazao je Mehinović za Fenu.
Poručuje kako praktičnu nastavu i klinički centar kao bazu ne može zamijeniti ni najbolja platforma za online nastavu, a preporučuje i da se studenti medicine stave u prioritetnu grupu za vakcinaciju.
-Treba poraditi na reorganizaciji vježbi kada su u pitanju nadoknade i uključiti studente u pravo radno vrijeme pa čak i noćne smjene. To znači da bismo po sedmicu dana ravnomjerno raspoređeni bili samo na ginekologiji, dok bi drugi za to vrijeme bili samo na hirurgiji, pedijatriji ili nekom drugom odjelu. Sedmičnom rotacijom bi vrlo brzo nadoknadili izgubljeno jer bismo bili aktivno uključeni praktični rad. Mnogi od nas bi pristali na to pa makar i volonterski – navodi on.
