Kad smo ljuti, dolazi do zastoja u radu jetre. Odatle potiče izraz “Ide mi na jetru ili ždere mi jetru”.
Ako kažemo da nas osjećanja truju, onda to nije samo pjesničko izražavanje.
Ne vjerujete?
Pogledajmo kako osjećaji utiču na pojedine organe pa ćemo lakše shvatiti kako su tijesno povezani sa trovanjem tjiela.
1. LJUTNJA
Kad smo ljuti, dolazi do zastoja u radu jetre. Odatle potiče izraz ‘Ide mi na jetru ili ždere mi jetru’. Zašto za nešto što nas ljuti, ne kažemo da nam oštećuje bubrege ili pluća? Očigledno višestoljetna prirodna mudrost zna isto što zna tradicionalna kineska medicina. Istina je uvijek jedna, bez obzira na to da li ste Evropljanin, Indijac ili Kinez. Osjećaj ljutnje onemogućava normalan rad jetre koja je izuzetno značajna za čišćenje naše krvi. Ako je jetra blokirana ljutnjom, otrovani smo!
2. TUGA
Slično se događa kada osjećaj žalosti (tuge) sabotira ispravan rad naših pluća – drugog organa zaduženog za detoksikaciju. Kako dišete kad ste tužni? Da li duboko i opušteno? Ma kakvi – prije bi se moglo reći da tada dišete kao riba – plitko i u grču. Zato nije slučajno što kažemo da ‘nas je spopala i stisla tuga’ ili da osjećamo da nas ‘tuga guši’. Tuga neposredno utiče na disanje i debelo crijevo i zato, tada dišemo plitko i imamo teškoće s probavom – zatvor. Posljedica jednog i drugog je da se u tijelu zadržavaju otrovi koje nismo izbacili disanjem ili stolicom. Krv ne dobija dovoljno kiseonika i u njoj se zadržava previše ugljen-dioksida. To nas zakiseljava i spriječava prijenos određenih hranljivih materija i, u krajnjem slučaju, čak tjera neke ćelije da se prilagode djelovanju bez kiseonika (tako nastaju ćelije raka).
3. STRAH
I treći organ za detoksikaciju, bubrezi, su pod jakim uticajem osjećaja. Bubrezi i mokraćni mjehur najviše su pod uticjem straha. Poznajete izjave da se neko ‘smrzao od straha’ ili ‘problijedio od straha’? To se događa kada se bubrezi, od straha, odjednom skvrče i dođe do zastoja u filtriranju i čišćenju krvi. Posljedica toga je poremećaj cirkulacije zbog čega su nam ledene ruke i noge.
Ako strah traje duže vremena, posljedice su utoliko teže. Bubrezi kontrolišu i mišiće koji stežu vrat mokraćnog mjehura i čmara. Ako su blokirani od straha, dolazi do njihovog popuštanja i nemogućnosti kontrole sfinktera (mišića stezača) i ispuštanja stolice i mokraće. Odatle izrazi da se neko ‘us… od straha’ ili ‘upiš… od straha’.
4. BRIGA
Brige nas truju neposredno. To osjećanje pogađa, prvenstveno, našu probavu – želudac, slezenu i gušteraču. Često se čuje da ima neko ‘grčeve od brige’. Činjenica je da su tada probavni organi u grču i ne mogu obaviti svoj zadatak.
Zato i najkvalitetnija hrana može postati u tijelu otrov jer se neispravno prerađuje a počinje i vrenje u probavnom sistemu i zaostajanje hrane u zgrčenim organima. Zato umjesto dobro sažvakane, sa kiselinom i enzimima obrađene hrane u naše crijevo dolazi poluprobavljena hrana koja predstavlja odličnu podlogu za patogene organizme i njihove otpadne proizvode koji nas ubrzano truju.
5. POHLEPA
A šta je sa pohlepom? Otrovnost pohlepe osjećamo u svakodnevnim događajima, kako kod nas, tako i drugdje u svijetu. Za pohlepne ljude kažemo da su ‘tvrdog srca’ i to je veoma tačan opis. Pohlepa pogađa srce i tanko crijevo. Želja za sve većim i većim bogatstvom očituje se aritmijama i nepravilnostima rada srca. Pohlepa uspješno stvara i sva ostala, već spomenuta, osjećanja. Ko živi u stalnom strahu, da bi mu mogli nešto oduzeti, da će propasti, ili se opterećuje time kako bi mogao steći još više, veoma brzo počne doživljavati i druge spomenute osjećaje, piše “Espreso“.
