U ovdašnjim medijima se pojavila informacija prema kojoj neimenovani izvor iz Sekretarijata Evropske energetske zajednice u Beču tvrdi kako bi se u BiH trebalo liberalizovati tržište električnom energijom, te da bi se cijene struje trebale formirati na tržišnim osnovama, odnosno bez utjecaja nadležnih entitetskih agencija FERK-a i RERS-a.
Prema tim navodima, liberalizacija tržišta i cijena struje u BiH je obaveza naše zemlje i prema Trećem energetskom paketu. S obzirom na ranija reagovanja Energetske zajednice u vezi sa BiH, posebno u oblasti tržišta gasa, bilo je za očekivati da se radi o još jednoj neispunjenoj obavezi domaćih institucija. Međutim, stvarno stanje je sasvim drugačije.
– Tržište električnom energijom u BiH je od 1. januara 2015 godine u potpunosti liberalizovano. Prije tog datuma veliki potrošači, odnsono industrija, mogli su ugovarati isporuku struje sa snabdjevačem prema vlastitom izboru. Nakon spomenutog datuma ta mogućnost je data i malim potrošačima, odnosno domaćinstvima. Od tada i oni mogu kupovati električnu energiju od svakog licenciranog ponuđača. Međutim, osim dvije elektroprivrede, niko drugi nije pokazao interes za prodaju struje domaćinstvima. S druge strane tek nekoliko malih korisnika se pojavilo na tržištu električne energije. Očigledno je da novi snabdjevači ne mogu ponuditi paket usluga koji bi bio znatno povoljniji od onog kojeg trenutno nude dvije elektroprivrede – kazao nam je Igor Glibić šef Sektora za tarife i tržište Federalne regulatorne komisije za električnu energiju (FERK).
Sličan odgovor smo dobili i od Regulatorne komisije za električnu energiju RS-a (RERS).
– Tržište električne energije u Republici Srpskoj, odnosno Bosni i Hercegovini je otvoreno od 1. januara 2015. godine. To praktično znači da svi kupci električne energije mogu od toga datuma da samostalno, na tržištu, kupuju električnu energiju od snabdjevača po sopstvenom izboru. Uticaj otvaranja tržišta na poslovanje pojedinih učesnika na tržištu zavisi od poslovnih aktivnosti svakog pojedinog tržišnog učesnika – kazala je Jelena Prtilo, portparol RERS-a.
Što se tiče liberalizacije cijena, svi naši sagovornici tvrde da ovaj proces ne bi išao na ruku domaćinstvima, jer su sadašnje cijene struje koja se prodaje malim potrošačima niže od tržišnih.
– Regulisane cijene proizvodnje električne energije za krajnje kupce u RS-u niže su za oko 30 posto od tržišnih cijena, tako da bi se puna liberalizacija tržišta pozitivno odrazila na poslovanje Elektroprivrede RS. U datim uslovima, Elektroprivreda RS bi i dalje mogla da zadrži poziciju najkonkurentnijeg i najjeftinijeg snabdjevača na maloprodajnom tržištu, a da pri tome ostvari dodatne prihode u odnosu na sadašnje stanje. U slučaju krajnjih kupaca na teritoriji RS-a, cijene električne energije bi neminovno bile uvećane, kao posljedica trenutne razlike između regulisanih cijena proizvodnje i cijena električne energije na veleprodajnom tržištu – saopćno nam je iz Elektroprivrede RS-a.
– Prilikom pregovora i sa velikim i sa malim potrošačima, postoje rasponi cijena koje je postavio FERK i pri dogovaranju cijena po kojoj isporučujemo električnu energiju kupcima držimo unutar tih okvira. Kada je liberalizovano tržište u BiH, nekoliko naših dotadašnjih kupaca je izabralo novog snabdjevača, ali su se i oni u međuvremenu ponovo vratili nama. U ovom trenutku nemoguće je reći kako bi se kretale cijene u budućnosti ako bi se njihovo formiranje prepustilo isključivo tržištu, jer to zavisi od mnogo faktora. Recimo, ove godine je bila izuzetno loša hidrološka situacija, tako da bi to značajno uticalo na formiranje cijena. Ipak, ono što mogu reći je da naša kompanija do kraja godine ne namjerava podnisiti zahtjev za povećanje cijena električne energije – saznali smo od portparolke Elektroprivrede HZHB Marije Buntić.
Stanje cijena na tržištu prokomentarisao nam je i bivši direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić.
– Ove cijene koje su danas za domaćinstva su ispod tržišne. Upravo danas cijena na tržištu je bila veća nego što je proizvodna cijena elektroprivreda u BiH, tako da bi se, što se tiče domaćinstava, teško mogla dobiti niža cijena nego što danas građani BiH imaju. Ako se cijena prepusti tržištu, ona bi mogla i rasti. Mislim da tu tržište ne bi moglo polučiti ništa bolje nego što danas imaju građani, jer se zna da je struja u BiH među najjeftinijim u regionu, tačnije samo Srbija ima nižu cijenu struje nego u BiH – napomenuo je Jerlagić.
Igor Glibić je pojasnio i na koji način se cijena struje za domaćinstva održava ovako niskom.
– Trenutno je cijena struje za domaćinstva znatno niža od tržišne, a ta razlika se pokriva tako što je subvencioniraju veliki potrošači. Cijena za industriju je nešto veća i iz tog iznosa pokriva ova razlika. Ako bi se prepustilo tržištu da reguliše cijene, onda bi cijena za domaćinstva bila povećana, jer ne bi više bilo ovog subvencioniranja – dodao je Glibić.
Neminovno je da će BiH jednog dana morati u potpunosti ispoštovati zahtjeve EU u vezi sa tržištem i cijenama električne energije. Međutim, upitno je da li će institucije EU imati senzibiliteta prema lošoj materijalnoj situaciji u kojoj se nalazi većina stanovnika BiH, odnosno da li će, zarad interesa krupnog kapitala, BiH morati prekinuti sa praksom subvencioniranja domaćinstava putem nešto većih cijena za struju namijenjenu privrednim subjektima.
Izvor: faktor
