Imena Nikole Tesle, Alberta Ajnštajna ili Stivena Hokinga se najčešće pominju kada se priča o superinteligenciji.
Hawking čak nije ni najinteligentniji živi primjerak ljudske vrste. Zapravo zauzima tek 10. mjesto, a ispred njega se uz priznate genijalce iz prošlih vremena smjestilo dvoje šahovskih prvaka, kolumnistica Parade magazina te tri supergenijalca azijskog podrijetla od koji Cristopher Hirata i Terence Tao bilježe IQ viši od 220.
Svi genijalci s liste su poznati svjetskoj javnosti zbog svojih velikih uspjeha ili izvanrednih doprinosa čovječanstvu no kontroverzni lider ove ljestvice je zapravo prilično nepoznat. Njegovo ime je Vilijam Džejms Sidis.
Ovaj Amerikanac ukrajinskog porijekla rođen 1898. godine je već kao dijete pokazivao izvanredne matematičke i jezičke sposobnosti. Poslije njegove smrti u javnost su procurile informacije da se radi o najbriljantnijem primjerku koji je ljudski rod ikada iznjedrio, kao i da je njegov koeficijent inteligencije na osnovu psihološkog testa iz 1933. godine, navodno, procijenjen negdje između 250 i 300. Podsjetimo, normalan koeficijent inteligencije kod prosječnog čovjeka je između 90 i 110.
U njegovom slučaju i geni su odradili svoj dio posla pošto su mu roditelji bili veoma obrazovani i izuzetno uspješni u akademskom smislu. Ljubav prema učenju stranih jezika nasljedio je od oca Borisa koji je slovio za vrsnog poliglotu.
Pod očevim uticajem razvijao je svoje potencijale i navodno sa 18 mjeseci naučio da čita i piše, Homera je u originalu čitao kao četvorogodišnjak, u šestoj je studirao Aristotelovu logiku, sa sedam je položio ispit iz anatomije, u osmoj napisao čak četiri knjige. Sa 11 godina upisao je Harvard, a pet godina kasnije i diplomirao. Čak je izmislio i sopstveni jezik kojeg je nazvao Vendergud.
Osim već spomenutih talenata Sidis je navodno bio u stanju procijeniti koji je dan bio bilo kojeg datuma u istoriji te je baratao zadivljujućom količinom povijesnih podataka. Također je objavio brojne radove iz antropologije, filolofije, sociologije, psihologije, termodinamike i mnogih drugih područja.
U odrasloj dobi je tvrdio kako govori više od 40 jezika, ali nikada nije zabilježio značajniji životni uspjeh ili karijeru od svoje genijalnosti – cijeli život radio je kao običan računovođa u raznim firmama.
Zbog Sidisove ekscentričnosti i povlačenja iz društvenog života mnogo je nevjernih Toma. Kritičari tvrde kako je njegova osebujna narav razlog zbog kojeg se često pretjeruje u raspravama o njegovoj inteligenciji. Navodno su zapisi puni poluistina, naklapanja i mitova, a relativno malo informacija se o Sidisu može nedvojbeno potvrditi.
Zbrku u ovu priču dodatno unosi i činjenica da je William često pisao pod pseudonimima te je njegov cjelokupan opus teško sastaviti, a samim tim ga i procijeniti.
Izvor: Noizz.rs
