Kraj 2019. godine, Bosna i Hercegovina je po pitanju vanjskotrgovinse razmjene dočekala sa neslavnim brojkama. Izvoz je smanjen za 3, 17 posto na godišnjem nivou, što je oko oko pola milijarde KM, dok je uvoz povećan za 1,5 posto.
Tako je ukupan obim robne razmjene u 2019. iznosio 31.746.327.000 konvertibilnih maraka (KM), od čega izvoz čini 11.869.563.000 milijardi, a uvoz 19.876.764.000.
Gotovo nevjerojatno, ali Bosna i Hercegovina najviše uvozi i najviše izvozi mineralna goriva, mineralna ulja, nuklearne reaktore, kotlove, mašine i mehaničke uređaje. U uvozu među top 10 su i ljekovi, te plastika. U izvozu namještaj, posteljina, madraci, drvo…
Zanimljivo je da je smo od nekadašnjeg jedinog regionalnog izvoznika električne energije došli do toga da svake godine trošimo sve vise novca na na njen uvoz. Tako je bilo i 2019. Izvezli smo električne energije u vrijednosti 574,9 miliona KM, kao rezultat dobrih hidroloških prilika i visokih burzovnih cijena, ali smo isto tako uvezli električne energije u vrijednosti 270,8 miliona KM; što je više za 33,9 % u odnosu na 2018. godinu.
Njemačka, Hrvatska, Srbija, Italija i Austrija još su najznačajniji partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH. Kada je riječ o bh. izvozu, učešće zemalja članica Evropske unije je 72 posto, zemalja CEFTA-e 17 posto, te EFTA-e 2,3 posto.
Kako bi se situacija poppravila neke od neophodnih mjera za smanjenje deficita i povećanje ekonomskih aktivnosti, kažu u Vanjskotrgovinskoj komori, odnose se na poboljšanje stope rasta BDP-a kroz inovacije i privlačenje investicija posebno u prerađivačku industriju. Tu je i intenziviranje radova u javnoj infrastrukturi, osvajanje novih tržišta, kao i jačanje ekonomskih veza sa regionom.
Izvor: 6yka.com
