Forenzična istraga provedena u splitskoj bolnici pokazala je da se pet osoba koje su hospitalizirane nakon plovidbe brodom nedaleko od Hvara otrovalo ugljikovim monoksidom, a ne hranom, jer su u krvi pacijenata utvrđene povišene razine karboksihemoglobina.
Talijanski državljanin (57) umro je, a još pet osoba s istog broda, od čega dvoje djece i troje odraslih, hitno je prevezeno helikopterima u splitski KBC. Dvoje djece u dobi od pet i 14 godina još je u kritičnom stanju, a liječnici se bore za njihove živote.
Ovo trovanje podsjetnik je da je ugljikov monoksid izuzetno opasan plin, da s njim nikada ne možemo biti potpuno sigurni, a također je i upozorenje na činjenicu da može nastati na cijelo mnoštvo različitih načina u brojnim izvorima koji su posvuda oko nas, piše Index.hr.
Kako su se nakupile koncentracije CO dovoljne za trovanje, je li nešto bilo krivo s auspuhom broda, s ventilacijom prostorija ili je izvor bio neki brodski generator struje, za sada nije poznato.
Kako se na brodu možemo otrovati s CO?
Ugledni hrvatski toksikolog u mirovini dr. sc. Franjo Plavšić kaže da na brodu postoji više mogućih izvora ugljikova monoksida.
„To može biti sve u čemu se zbiva izgaranje uz nedovoljno kisika. CO može doći iz neispravnih ispušnih cijevi motora, iz plinskog bojlera, grijalica ili plamenika, iz generatora koji proizvode struju itd. Ključno je da nešto nije u redu s izgaranjem ili ventilacijom“, kaže Plavšić.
Ko uopće u Hrvatskoj nadgleda instalacije na brodovima?
Ističe da su kod nas brodovi loše kontrolirani.
„Meni svake godine u stan dođu dimnjačari kako bi provjerili je li sve u redu s plinskim instalacijama bojlera. A što je s brodovima, osobito s onima koji su prijavljeni na nekim dalekim adresama? Tko njih nadgleda? U Hrvatskoj ne postoji takva vrsta kontrole brodova“, kaže naš toksikolog.
Kako su se neki putnici otrovali, a neki nisu?
Ističe da je zanimljivo da se neki putnici nisu otrovali dok drugi jesu.
„Prema onome što se moglo čuti, nastradali su samo putnici koji su se nalazili na desnoj strani broda. Oni koji su bili na lijevoj strani ili bliže pramcu nisu. Za pretpostaviti je da je postojao neki put od izvora CO do soba u tom dijelu broda. To bi istraga trebala utvrditi“, pojasnio je.
Zašto je ugljikov monoksid tako opasan?
Ugljikov monoksid (CO) je plin koji nastaje izgaranjem materijala koji sadrže ugljik u uvjetima bez dovoljno kisika. Kada ugljikovodična goriva sagorijevaju uz dovoljno kisika, stvaraju se ugljikov dioksid i vodena para (formula 1 dolje). Kada kisika nema dovoljno, nastaje CO (formula 2 dolje).
Formula 1: CH4+ O2→CO2+ H2O
Formula 2: CH4+ O2→CO + H2O
Ugljikov monoksid – “tihi ubojica”
Trovanje ugljikovim monoksidom može uzrokovati oštećenja mozga i smrt. Budući da je bez mirisa, okusa i bez boje, poznat je i kao “tihi ubojica”.
U prirodi rijetko dolazi u čistom stanju. Obično ga nalazimo u raznim smjesama. Primjerice, u uobičajenom dimu ima ga između 0,1% i 3%, u dimu nastalom izgaranjem celuloze može ga biti i do 46%, a u ispušnim plinovima motora oko 7%.
Među ostalim, stvara se u uobičajenim kućanskim aparatima. Ako se prostorija u kojoj se nalaze takvi aparati ne prozračuje dovoljno, može se nakupiti u opasnim koncentracijama. Primjerice, CO nastaje čak i kada plinskim plamenom zagrijavamo lonac s velikim dnom koje onemogućuje dovoljno brz dotok kisika do plamena.
Brzina porasta razina CO ovisit će o brzini njegova stvaranja, o veličini prostorije u kojoj se stvara te o njezinom provjetravanju.
Opasno djelovanje na zdravlje
Ugljični monoksid veže se za hemoglobin u krvi koji inače na sebe veže kisik i prenosi ga tijelom. Na taj način nastaje spoj karboksihemoglobin koji je otkriven u krvi pacijenata. Kada njegova razina u krvi naraste do oko 60%, hemoglobin više ne uspijeva dopremiti dovoljne količine kisika u vitalne organe pa nastupa smrt. Problem je u tome što hemoglobin ima čak 150 do 300 puta veći afinitet prema CO nego prema kisiku. CO se također vezuje i za mioglobin, koji predstavlja rezervoar kisika u stanicama mišića. Zbog toga uzrokuje karakterističnu slabost mišića tako da otrovani gube sposobnost hodanja i kretanja pa čak i mogućnost da izađu iz prostorije ili otvore prozore.
Većina ljudi ne osjeća simptome ispod koncentracija od 0,007%, no iznad njih izloženost može uzrokovati glavobolju, umor i mučninu. Razine od 0,015% do 0,02% često rezultiraju omamljenošću, a ponekad čak i smrću. Neki su ljudi osjetljiviji na CO od drugih i imaju simptome pri nižim koncentracijama. U ovu osjetljivu skupinu uglavnom spadaju djeca, starije osobe, trudnice, nerođene bebe i osobe s anemijom.
Koncentracije CO od 0,02% do 0,05% smatraju se toksičnom graničnom dozom. Koncentracije od 0,1% uzrokuju smrt nakon više sati udisanja, koncentracije od 0,2% nakon sat vremena, a od 0,6% već nakon 15 minuta.
Simptomi trovanja
Rani simptomi trovanja ugljikovim monoksidom, poput glavobolje, mučnine i umora, često se pogrešno pripisuju gripi pa smrtonosni plin ostaje neotkriven.
Dugotrajno izlaganje čak i relativno niskim razinama može dovesti do oštećenja mozga, pa čak i smrti. U slučaju sumnje na trovanje, sve članove obitelji i kućne ljubimce treba odmah premjestiti na svjež zrak daleko od izvora ugljikovog monoksida.
Ne pomaže nikakva kućna terapija
Nikakva kućna terapija za trovanje nije dostupna i ne pomaže. U slučaju sumnje na trovanje treba potražiti pomoć hitne medicinske službe.
Izloženost ugljikovom monoksidu najčešće prate sljedeći simptomi: Glavobolja, vrtoglavica, mučnina, simptomi nalik gripi (umor), kratkoća daha kod napora, oslabljena moć rasuđivanja, bol u prsima, zbunjenost, depresija, halucinacije, uznemirenost, povraćanje, bol u trbuhu, mamurluk, vizualne promjene, nesvjestica, napadaji te problemi s pamćenjem i hodanjem.
Uzroci i izvori trovanja ugljikovim monoksidom
Najčešći izvori CO su ispušni sustavi motornih vozila, dim od požara, dim raznih motora na fosilna goriva i neelektrične grijalice. Trovanje ugljikovim monoksidom često je povezano s neispravnim ili ometanim ispušnim sustavima. Budući da nastaje prilikom procesa izgaranja u kojem nedostaje kisika, može se stvarati kada neki plamen dugo gori u malenoj prostoriji u kojoj ne postoji dobar dovod zraka; čest primjer je plinski bojler u kupaonici ili peć na drva s neispravnim dimnjakom koji loše vuče zrak.
Zanimljivo je da toksikolozi i brodove navode kao jedan od češćih izvora i rizičnih čimbenika.
Najčešći izvori su: plinski bojleri, peći na drva, grijalice na kerozin, roštilji na drveni ugljen, grijalice i peći na plin propan, generatori na benzin i dizel, razne pile za beton i drvo na benzin, motorna plovila, prskanje bojom, otapalima, odmašćivačima i sl., šumski požari, neispravni dimnjaci, otvoreni kamini i dim cigarete.
Rizične situacije
Rizične situacije mogu biti brojne i različite. U Hrvatskoj su česta trovanja u kojima ljudi zimi zaspu kraj neispravne peći na drva ili se kupaju u kadi u kupaoni s neispravnim plinskim bojlerom čije je izgaranje slabo.
Najčešće rizične situacije su također: djeca koja se voze u stražnjim dijelovima zatvorenih kamioneta, radnici u tvornicama celuloze, formaldehida ili koksa, ljevaonicama čelika i sl., osoblje koje radi na mjestu požara poput vatrogasaca, korištenje izvora grijanja ili motornih generatora struje tijekom nestanka električne struje, rad u zatvorenom prostoru s motorima na fosilna goriva, plivanje blizu ili ispod krme ili plivanje iza broda u pokretu, plovidba plovilom unazad, vezivanje plovila uz neko drugo kojemu radi motor i nepravilna ventilacija plovila.
Kada potražiti medicinsku pomoć?
Ako vi ili netko koga poznajete imate bilo koje od znakova i simptoma trovanja ugljikovim monoksidom, odmah idite na hitni odjel u bolnici, osobito ako je pogođeno više osoba u domaćinstvu ili ako su pogođeni i kućni ljubimci.
Dijagnosticiranje trovanja
Budući da znakovi i simptomi trovanja ugljikovim monoksidom nisu specifični, pretraga krvi je najučinkovitiji način postavljanja dijagnoze.
Liječenje trovanja ugljikovim monoksidom
U liječenju trovanja ugljičnim monoksidom daje se kisik u visokim dozama, obično pomoću maske za lice koja je pričvršćena na spremnik kisika.
U slučaju teškog trovanja, koristi se i komora hiperbaričnog tlaka (ako je dostupna) koja pacijentima osigurava unos još većih doza kisika.
U slučaju da je trovanje potvrđeno, važno je pronaći izvor CO i osigurati sigurnost zgrade.
Izvor: Index.hr
