Udruženje poslodavaca Federacije BiH nedavno je pokrenulo platformu Poslovanje bez korupcije te pustilo u rad i portal poslovanjebezkorupcije.ba. Cilj je da poslodavci anonimno prijave slučajeve korupcije.
Kako je pojasnio Husein Al-Baldawi, projekt koordinator platforme, cilj je da poslodavci besplatno dobiju i pravnu pomoć.
“Želimo smanjiti izloženost poslodavaca korupciji, kao i prostor za koruptivne radnje. Ranijom analizom identifikovali smo zakone koji ostavljaju dosta prostora za koruptivne aktivnosti i u narednom periodu ćemo raditi na izmjeni postojeće legislative, koja potiče korupciju, te uspostavljanju javnih registara. Ovom platformom htjeli smo poslodavcima dati kanal putem kojeg mogu prijaviti korupciju, međutim, za sada nismo naišli na reakciju kakvu smo željeli”, kazao nam je Al-Baldawi.
Strah od osvete poslodavce još uvijek drži daleko od toga da prijave korupciju. Al-Baldawi podsjeća na slučaj od prije nekoliko godina, kada je jedna firma javno progovorila o mitu koji je tražen od njih, nakon čega je ta firma bila suočena s posjetama brojnih inspekcija, “što im je bila poruka da je nisu trebali prijaviti”.
“Za sada imamo samo jednu prijavu za visoku korupciju, na kojoj naš pravni tim radi. Također, imamo obećanje od još nekoliko kompanija da će uskoro prijaviti slučajeve s kojima su se susrele, ali to je i dalje premalo prijava u odnosu na realno stanje na terenu. Ono što je bitno istaći jeste da smo mi osigurali besplatnu pravnu pomoć, da su prijave anonimne te da bez masovnog uključenja poslovne zajednice u rješenje ovog problema ne možemo ni očekivati neke velike rezultate”, istakao je Al-Baldawi.
Na platformi Poslovanje bez korupcije provedena je i anketa o percepciji, učestalosti i oblicima korupcije u realnom sektoru u FBiH, koju je provelo Udruženje poslodavaca u FBiH, s pitanjem ko najviše traži mito. Od nešto više od 100 anketiranih, 33 posto njih dalo je odgovor da je to učinio općinski/gradski/kantonalni/federalni službenik, 13 posto da su to bili drugi državni službenici, 12 posto inspekcijski službenici, 7 posto carinski službenici, 3 posto policijski službenici, 2 posto neki član vlade.
“Navedeni rezultati korespondiraju s učestalosti kontakata navedenih javnih službenika s poslovnim subjektima. Službenici uposleni u različitim opštinskim/gradskim/kantonalnim/federalnim službama često su u kontaktu s realnim sektorom i zbog toga oni najčešće traže mito za svoje usluge (čak 1/3). Sljedeći identifikovani su inspekcijski službenici koji vrše nadzor zakonitosti poslovanja privrednih društava i sasvim je očekivano da budu na drugom mjestu, a carinski službenici na trećem.
Istraživanje je pokazalo da je od 12 posto kompanija mito traženo kako bi se ubrzao određeni postupak koji se vodi pred javnim institucijama, 7 posto za okončanje postupka, 6 za smanjenje troškova vezanih za postupak, 5 za dobivanje informacija o postupku, 31 posto za osiguranje boljeg tretmana kompanije, a 9 posto su ostali razlozi”, kazao je Al-Baldawi.
Vjerovatnoća da će doći do korupcije je veća što je učestaliji kontakt javnih službenika s privrednim subjektima. Način da se reducira broj kontakata, smatraju iz Udruženja poslodavaca FBiH, jeste uvođenje elektronskog pružanja javnih usluga, odnosno umrežavanja različitih službi, čime će se, pored redukcije kontakta između javnog i privatnog sektora, znatno unaprijediti efikasnost javne uprave, smanjiti troškovi različitih postupaka, ubrzati procedura i smanjiti prostor za koruptivne radnje. Kompletnu analizu možete pronaći ovdje.
Izvor: Klix.ba
