Kako po kantonima stojimo sa novorođenčadima: Gdje se najviše, a gdje najmanje rađa djece

Najkraća dijagnoza trenutnog stanja bi bila: Sve manje djece se rađa, sve više ljudi umire, a radno sposobni iseljavaju. Podaci o natalitetu u pojedinim kantonima naročito su zabrinjavajući.

Na početku stoljeća u FBiH je bilo 25.255 novorođenih. Osam godina kasnije 2008. bilo ih je 22.819, a 2018. godine broj novorođenčadi je iznosio 18.899, saopćeno nam je iz Federalnog zavoda za statistiku. To govori da je za 18 godina u FBiH 6.356 novorođenčadi manje.

Najkritičnija situacija je u pograničnim kantonima, odakle i iseljava najviše građana. U Unsko-sanskom kantonu 2000. godine rođeno je 3.722 djece, 2008. rođeno ih je 2.990, a 2018. godine tek 1.804. U prvom kvartalu 2019. samo 360 djece je rođeno u tom kantonu.

U Posavskom kantonu situacija je još alarmantnija. Godine 2000. imali su 344 novorođenih, a 2018. samo 151 dijete. U prvom kvartalu 2019. u tom kantonu je rođeno 28 djece.

Kanton 10 za 18 godina ima upola manje rođene djece. Kontinuirani pad broja novorođenčadi bilježe i Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Srednjobosanski te Hercegovačko-neretvanski kanton.

Nešto bolja situacija je u Kantonu Sarajevo i u Bosansko-podrinjskom kantonu. Ipak, podaci za prvi kvartal 2019. su također pesimistični.