Šefovi država i vlada članica EU-a potvrdili su europsku perspektivu Zapadnog Balkana. Regija se prvi put od 2008. našla u zaključcima skupa. Šta to konkretno znači iz Bruxellesa je za Dnevnik Nove TV pojasnila reporterka Ivana Petrović.
“Po meni to konkretno znači ono što je rekao Miroslav Lajčak, ministar vanjskih poslova Slovačke prije nekoliko dana, a on je rekao – “mi se trebamo prestati praviti da nudimo europsku perspektivu, a zemlje regije se trebaju prestati praviti da su angažirane oko reformi”. To bi bila suština. Ono što je danas premijer Andrej Plenković rekao je nešto što mi već zapravo znamo, odnosno uočavamo, a to je da svi lideri i šefovi država i vlada nisu dobro upućeni u to što se događa na Zapadnom Balkanu, odnosno što se događa u tom jednom malom, još uvijek euroatlantski neintegriranom prostoru u srcu Europe. I to je sasvim bilo jasno u trenutku kad je EU donijela plan za Bosnu i Hercegovinu koji, očekivano, nije zaživio. Premijer Plenković je također rekao da je naglasio važnost BiH – važnost promjene Ustava, važnost promjene izbornog zakona. Ali to su sve važnosti koje ne nude nikakava konkretna rješenja i mislim da se situacija u BiH, a to ovdje u Bruxellesu nikad nećete čuti, neće riješiti bez američke intervencije. Dakle, euroatlanska elita, nazovimo to tako, odjednom u ovom novom geopolitičkom konceptu razumije da ovaj prostor, koji još nije integriran, bi trebalo integrirati u što razumnijem roku, kao što razumije da su Rusija i Turska, dok su oni to politički zapuštali, snažno gradile svoju političku infrastrukturu, što se najizravnije sada vidi na Makedoniji. U ovim sukobima Makedonija je velika žrtva, zemlja koja dugo čeka na početak pregovora, zemlja koju se stalno ucjenjuje – od prijema u Ujedinjene narode naovamo. Zapravo je iz Bruxellesa Makedoniji neformalno poslana poruka da ukoliko ne razriješi krizu vlasti i ukoliko ne konstituira vlast da će snositi posljedice. Jadna Makedonija”, javila je za Dnevnik Nove TV Ivana Petrović.
Što se tiče europske budućnosti nakon Brexita je li realno očekivati da će “projekt EU u više brzina” biti jednak za sve članice?
“Pa ne znam. To ćemo još vidjeti. Ne bih tu htjela trčati pred rudo, ali kao što je i naš premijer danas rekao već sada postoji EU u više brzina – imamo velike i moćne zemlje članice, imamo zemlje koje jesu članice eurozone, imamo članice koje to nisu… Tako da, mislim da će budućnost EU nakon Brexita ovisiti o jako puno faktora. Ponajprije, uskoro nas očekuju izbori u velikim zemljama članicama – u Holandiji, Francuskoj… Francuska je izuzetno bitna, jer je ona zemlja utemeljiteljica i ovo što je rekao Donald Tusk, da će 48 sati nakon što započne proces izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU, Europska unija objaviti svoja stajališta… Mislim da to nije realno zbog toga jer će se konačno budućnost EU morati prilagođavati kretanjima. To je živo tkivo. Prema tome, ne bi me na kraju čudilo da ideja od više brzina na kraju završi na ideju – više suverenizma, manje federalizma kako bi se ova doista najvrijednija politička jedinica nakon II. Svjetskog rata sačuvala, opstala i dalje napredovala. Zemlje Europe, što zbog svoje povijesti što zbog raznih sociopolitoloških faktora, ne mogu nikada biti Sjedinjene europske države”, zaključila je Ivana Petrović.
Izvor: dnevnik.hr
