Istinomjer je i u 2016. godini imao pune ruke posla ocjenjujući izjave izabranih zvaničnika, pa tako nije manjkalo nedosljednih i neistinitih izjava kao, neispunjenih obećanja, ali i nevjerovatnih stvari koje smo mogli čuti svakodnevno. Najviše izjava koje je istinomjer analizirao tokom ove godine, očekivano su davali najviši zvaničnici – entitetski premijeri Fadil Novalić i Željka Cvijanović, te predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić. Nije manjkalo ni izjava lidera najjačih političkih partija u BiH, Bakira Izetbegovića, Dragana Čovića i Milorada Dodika. U posljednjem ovogodišnjem broju magazina Start donosimo kompilaciju izjava koje su obilježile 2016. godinu na portalu Istinomjer.
Apsolutna zvijezda u januaru bio je premijer FBiH, Fadil Novalić koji je građane optužio da previše troše.
„Vjerujte da su tu tri esencijalne životne namirnice, a ostalo su nebitne stvari. Sama činjenica da mi trošimo milijardu KM na mobitele i komunikaciju govori da na to trošimo više nego na hljeb i ulje“, izjavio je federalni premijer nakon što je od Konzuma i Binga dobio podatke na što građani troše novac.
Nakon ove izjave usljedila je reakcija javnosti u obliku kampanje #fadileoprosti, koja se širila društvenim mrežama, a pravdajući svoju izjavu Novalić je načinio novi gaf.
“Ja sam to pomenuo u svjetlu da potrošačka korpa nije nešto prema čemu se može raditi indeksacija minimalne plate. Ja sam bio šokiran poretkom potrošnje kod nas i rekao sam samo istinu. Ne znam zbog čega ovo društvo nije spremno prihvatiti istinu i da trošimo toliko puno sporednih stvari. Ja sam to izjavio u kontekstu da to nije dobro mjerilo. To je sada izazvalo negativnu reakciju gdje ljudi govore da im Novalić ne da pušiti, piti pivo i neke druge konotacije. Naravno da nismo ciljali na to.”, rekao je Novalić.
Na novi skandal nije trebalo dugo čekati. U razgovoru sa predstavnicima Saveza samostalnih sindikata FBiH o mogućim protestima povodom izmjena i dopuna Zakona o radu FBiH koje je inicirala Vlada FBiH i pokušala ih usvojiti po hitnom postupku, Novalić je izjavio kako je na web stranicu Vlade FBiH stavljena lažna verzija ovog zakona, a potvrdio je to i u Dnevniku D Federalne televizije.
„Pa pazite jednu stvar, mi na portalima imamo radne verzije. Sa portala nismo skidali radnu verziju. Imamo drugu zvaničnu koja nije došla na portal. Došla je tek danas i danas je opet izašla iz Vlade i došla do Sindikata. Činjenica je da neko u Vladi krši pravila, ono što je strogo zabranjeno.“
Novalić je ovim potezom svakako pokazao kako njegova vlada ne drži previše do transparentnosti, dijaloga i istinitosti, te tako dao javnosti do znanja da informacije koje dolaze od Vlade FBiH nisu uvijek istinite.
Mehanizam koordinacije i predaja aplikacije BiH u EU
Podnošenje aplikacije za članstvo u EU i Mehanizam koordinacije bili su top tema u februaru. U vezi sa usvajanjem mehanizma koordinacije predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić više puta je izgovorio potpune neistine o usvajanju mehanizma koordinacije.
“Već sam rekao da mehanizam koordinacije i njegovo usaglašavanje će biti u skladu sa dinamikom predaje same aplikacije, koja će biti predata 15.02.2016. godine.”
(Denis Zvizdić, 24. sjednica PD PSBiH, 3.2.2016.)
Predsjedavajući Zvizdić je istaknuo da Bosna i Hercegovina tokom ovog mjeseca predaje aplikaciju za članstvo i izrazio uvjerenje da će ta aplikacija biti kredibilna. Naglasio je da već naredne sedmice počinju pregovori s EU oko adaptacije SSP-a, kao i da se očekuje usvajanje efikasnog mehanizma koordinacije utemeljenog na ustavnim kompetencijama svih nivoa vlasti u BiH.
(Denis Zvizdić, 8.2.2016)
“Ponavljam, nije bilo nikakvo tajno usvajanje, sjednica je bila javna i održana je 26. januara. Tekst Odluke je službeno dostavljen vladama oba entiteta i iz mog razgovora s entitetskim premijerima u subotu, nisam vidio nikakve naznake otpora”
(Denis Zvizdić, 10.2.2016.)
Pogledamo li izjave koje je Denis Zvizdić davao u periodu od 26.1. do 10.2. možemo vidjeti da je svaki put o usvajanju mehanizma koordinacije govorio u budućem vremenu, iako ga je Vijeće ministara tada već usvojilo.
U februaru je zabilježeno i jedno ispunjeno obećanje Dragana Čovića koji je najavio predaju aplikacije za članstvo BiH u EU 15. februara.
“Aplikacija i zahtjev za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju bit će predata u ponedjeljak u 9 sati”.
(Klix.ba, 11.02.2016.)
Komentarišući usvajanje mehanizma koordinacije u VM BiH, premijerka RS, Željka Cvijanović je rekla kako je on usvojen mimo procedure, te da entitet na čijem je čelu neće učestvovati u tijelima mehanizma dok se on ne prepravi.
“Mi u Vladi Republike Srpske ne radimo kao padobranci. Kod nas postoje procedure, i one se poštuju”, kazala je Cvijanović koja se očigledno zanijela u žaru kritike spram usvajanja mehanizma koordinacije, pa je tako zaboravila na brojne primjere kršenja procedura od strane Vlade na čijem je čelu, a spomenut ćemo samo neka poput usvajanja Budžeta po hitnoj proceduri, ali i usvajanja Zakona o radu bez dijaloga sa socijalnim partnerima, koji je također usvojen u hitnoj proceduri. Svakako ne možemo da ne spomenemo i sporno konstituisanje Vlade RS-a koje je ostalo u sjeni afere kupovine poslanika, poznatije kao afera „Dva papka“.
Mostar bez izbora i u 2016.
Lokalni izbori u Mostaru nisu održani 8 godina zbog neusvajanja izmjena Izbornog zakona koje se odnose na Grad Mostar.
O ovoj temi Dragan Čović se oglasio krajem januara, ustvrdivši da bi neodržavanje izbora u Mostaru bilo njegov lični poraz:
“Moraće biti donesen izborni zakon. Ja bih smatrao osobnim neuspjehom i političkim porazom ako se to ne dogodi. Moramo donijeti izborni zakon koji će uvažiti presudu Sejdić i Finci i riješiti pitanje Mostara. Vremena još ima, iako ono polako curi, upravo zbog svih ovih tema.”
(Dragan Čović, Nezavisne novine, februar 2016 godine)
Izbori u Mostaru nisu održani u oktobru, a još uvijek se ne nazire kraj ove poitičke sapunice koja traje predugo.
Dodik i brojevi
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u martu je ocijenio je da je standard u Republici Srpskoj bolji nego u Federaciji BiH, jer je prema njegovim riječima „Srpska u nemogućim uslovima obezbijedila svoj napredak i u posljednjih deset godina uduplala bruto društveni proizvod“.
“Naravno da to nije dovoljno, ali je sasvim sigurno da raste i da je mi, čim se pruži prilika, povećavamo”, izjavio je Dodik početkom marta za BN televiziju.
Dodik je i ovoga puta obmanuo javnost kada je u pitanju standard u ovom entitetu jer prema zvaničnim podacima BDP u RS je uvećan 54% u odnosu na 2005. godinu, dok je BDP u FBiH i dalje bolji nego u RS-u.
Kašnjenja penzija
Godinu na izmaku obilježilo je i konstantno kašnjenje penzija u FBiH, koje nisu isplačivane na vrijeme iako je postojao dogovor da one budu isplaćene najkasnije do 5. u mjesecu.
„Mi smo penzioni sistem naslijedili sa ogromnim deficitom. To je svima jasno, je l’ tako? I onda smo u septembru potpisali sporazum sa penzionerima, putem “overdraft”, jedne tehnike posuđivanja novca, da se isplaćuju penzije redovno. I to je funkcioniralo negdje do Nove godine.“
Fadil Novalić, Odgovorite ljudim, FTV, 06.04.2016
Ni ova izjava federalnog premijera nije bila istinita, a istinomjer je utvrdio da su penzije kasnile i u 2015. godini. Iako je Novalić najavio da će situacija biti stabilizovana u maju ove godine, ni to se nije desilo. Isplata penzija počela je 6. maja, ali njihova isplata je ponovo obustavljena jer nije bilo dovoljno novca.
Aktivacija MAP-a na nekom drugom samitu
Tokom prve polovine godine mnogo puta smo od domaćih zvaničnika mogli čuti kako će Akcijski plan za članstvo BIH u NATO savezu biti aktiviran na današnjem samitu ovog pakta u Varšavi, no pozitivnih vijesti nije bilo.
„Uvjeren sam da ćemo već u Varšavi za dva mjeseca aktivirati Akcijski plan za članstvo BIH u NATO savezu. To bi bila posebna pozicija BIH u ovoj godini kada želimo snažno iskoračiti u vanjskoj politici”
Dragan Čović, 08.04.2016.
Kako još uvijek nije riješen problem knjiženja perspektivnih vojnih lokacija u BiH, tako ni sa samita u Varšavi nije odaslana pozitivna poruka u pogledu aktivacije Akcionog plana za članstvo BiH u NATO savezu.
Čiste zajednice
Medijski prostor zauzela je i vijest o osnivanju nove srednje škole u Jajcu. Osnivanje škole samo za sebe i nije vijest koja podiže prašinu, da se nije radilo o slučaju osnivanja dvije škole pod jednim krovom, i to suprotno željama učenika srednjih škola u Jajcu.
Zastupnici u Skupštini SBK 1. juna podržali su inicijativu za osnivanje srednje škole u Jajcu, koja bi radila po bosanskom Nastavnom planu i programu. Pod izgovorom osiguranja osnovnih ljudskih prava, ministrica obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjebosanskog Kantona, Katica Čerkez, najavila je razdvajanje srednjoškolaca koji govore hrvatski i bosanski jezik.
„To je kapacitet za dvije škole. Glede svih ljudskih prava, dokumenata i Ustava BiH sva tri naroda imaju pravo da im se osigura nastava na službenim jezicima. U Jajcu su to uglavnom srednjoškolci koji govore bosanski i hrvatski jezik.“
(Katica Čerkez, Klix.ba, 12.07.2016. godine)
Istinomjer je provjerio navode ministrice Čerkez, ali nije našao uporište za njene tvrdnje u Zakonu o srednjem školstvu SBK, pa je njena izjava ocjenjena kao neistinita.
Koalicijska klackalica
Ljubavna priča između SDA i SBB, odnosno njihovih lidera, Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića nije novost, ali ipak odnos donedavnih zakletih neprijatelja, koji su se godinama međusobno optuživali za krupne kriminalne radnje, kulminirao je tokom predizborne kampanje za Lokalne izbore u tolikoj mjeri da je predstavljao udar na zdrav razum građana. Tako je lider SDA, Bakir Izetbegović sredinom septembra izjavio:
„Fahrudin Radončić je stvorio jedno čudo, jednu imperiju u Sarajevu sa izgradnjom zgrada i to trebamo iskoristiti.”
Bakir Izetbegović, N1, 15.09.2016.
Radončić je, sa druge strane, uoči izbora o koaliciji SDA – SBB, dvije stranke koje su ponudile zajedničke kandidate za načelnike opština rekao:
„Mi nismo obična koalicija, nego moćan patriotski front koji garantuje prosperitet, evropski put i ekonomski razvoj, što je najvažnije.”
Fahrudin Radončić, informativa.ba, 23.09.2016.
Samo nekoliko dana nakon održavanja izbora, kada je bilo jasno da kandidati SBB-a nisu ostvarili očekivano, nasuprot kandidatima SDA koji su ostvarili najbolji izborni rezultat do sada, Radončić je o koaliciji sa SDA na lokalnom i federalnom nivou rekao:
“SDA ne “davi” svoje koalicione partnere, nego vlastiti narod, jer problem je da mi kao država imamo vrlo loš rezultat na putu reformi, u socijalnom sektoru, u infstrukturnim radovima, i SDA kao vladajuća stranka mora više da brine o tome kako da razvija državu, a manje kako da “davi” svoje koalicione partnere.“
Fahrudin Radončić, Nezavisne novine, 14.10.2016
Koalicija na nivou FBiH zapala je u krizu još početkom ljeta kada su na dnevni red stavljene Izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću. Nakon lokalnih izbora činilo se da je krizi došao kraj.
“Ostala su dva ili tri zakona. Mislim da su braniteljska populacija, igre na sreću i Zakon o šumama, ako je tu išta više problem. Mislim da više ništa nije ni problem. Ne vidim nijednog razloga da se taj zakon… odnosno, da se Parlament ne sazove”, izjavio je lider HDZ-a Dragan Čović početkom novembra, no do sada malo je urađeno. Toliko malo da je lakše nabrojati zakone koji jesu usvojeni – Zakon o izmjenama i dopunama Budžeta FBiH, izmjene Zakona o izmirenju obveza po osnovi računa stare devizne štednje, te Zakon o nedopuštenom oglašavanju. Svi ostali akti, na desetine njih, i dalje stoje u proceduri, neki su vraćeni u formu nacrta, a većina ih nije ni razmatrana.
Sve u svemu ni ova godina nije prošla bez velikog broja neistinitih izjava i neispunjenih obećanja. S obzirom da se radilo predizbornoj godini, 2016. je bila obilježena i žestokom nacionalističkom retirokom, kojoj je uveliko doprinijelo i održavanje Referenduma o Danu RS-a u manjem bh. entitetu. Iako smo u ovoj godini podnijeli aplikaciju za članstvo u EU, na reformskom putu nije mnogo urađeno, a kako u narednoj godini nema zakazanih ni izbora ni referenduma, domaći zvaničnici će imati mnogo više prostora da porade na planiranim i dugo najavljivanim reformama kako bi aplikacija imala smisla.
(Istinomjer.ba)
