Statistički podaci kažu da bh. dijaspora godišnje pošalje u BiH između 2,5 i 3,5 milijardi KM, a što je 13% ukupnog bruto društvenog proizvoda. Iznos nije kompletan s obzirom na to da statistika daje podatke o novcu poslatom preko bankovnih institucija, međutim, sredstva se šalju i preko rodbine, prijatelja ili nekim drugim kanalima, što znači kako je iznos mnogo veći od prikazanog iz Centralne banke.
Prema većini dostupnih podataka, broj osoba koje žive u inostranstvu, a vode podrijetlo iz Bosne i Hercegovine iznosi gotovo dva miliona, što čini više od polovine ukupnog stanovništva te države. Stanovnici Bosne i Hercegovine najčešće se iseljavaju u Njemačku, a potom slijede Austrija, Hrvatska i Srbija. Njemačka je s približno 200.000 osoba bh. porijekla država s najvećim brojem iseljenika iz BiH u Evropi. Za radio Kameleon, profesor finansija Izudin Kešetović komenatriše ovu društvenu pojavu.
“Sa ekonomskog stanovišta platne bilanse, mi dobijamo. Jer, mi imamo nagativnu trgovinsku bilansu, jer nemamo izvoza roba i usluga, al imamo jednostrane transfere. To su transferi koji dolaze na osnovu doznaka, kroz finansijske institucije, znači doznake koje se registriraju. I onaj dio koji nije u sistemu platnog prometa koji se može procjenjivati. Realno gledajući, to je negdje oko 3 do 4 milijarde, kada znamo koliki je društveni bruto proizvod, koji je sada oko 28-29 milijardi u odnosu na prošlu godinu, to su znatna sredstva sa stanovištva platne bilnase. To je povoljno za postojeću ekonomiju, imajući u vidu ukupni nivo poslovne aktivnosti, odnosno moguićnosti izvoda roba i usluga. I s druge strane deficit je po osnovu uvoza roba i usluga.”
Sredstva koja u zemlje regije uđu posredstvom doznaka iz inozemstva značajno su veća od priliva po osnovu direktnih stranih investicija, pokazuju podaci Svjetske banke. Doznake radnika u inozemstvu predstavljaju značajan dio u bruto domaćem proizvodu zemalja zapadnog Balkana. U Bosni i Hercegovini i na Kosovu iznos tih sredstava predstavlja 11, odnosno 14,8 posto BDP-a.
S druge strane, brojna istraživanja govore o tome kako ovu zemlju svakodnevno napuštaju stotine ljudi. Podaci su zaista alarmantni, jer je do oktobra 2017 godine ovu je zemlju napustilo 35.377 osoba, a ukupan broj ljudi koji su otišli iz BiH od 2013. godine je nešto malo više od 150 000 (tačnije 151.101 osoba). Koliko je zdravo za jednu državu da joj hiljade ljudi napušta državu, a ipak povećava priliv novca iz inostranstva?
“Ljudi nisu napustili u onom bukvalnom smislu. Oni su otišli za boljim uvjetima i dohotkom. Nivo dohodaka, prosječne plate su u zemljama tržišne ekonomije znatno veće, a to su Njemačka, Austrija, Italija, to su razvijene ekonomije, sa razvijenim tržištem rada. Ovdje se postavlja osnovni problem niskih dohodaka i niskih plata. Ne postoji nikakav drugi kriterij koji je bitan ili relevantan. Bilo bi sasvim poželjno da mi imamo nivo konkurentne sposobnosti postojeće privrede, da ona može obezbjediti visok dio dohotka, bar u nekom obimu, ne u cjelosti, koje su za 6 puta manje. “
Azra Husarić
