Zekerijah Smajića, ekspert za evroatlantske integracije odgovorio je na pitanje kako u Briselu gledaju na referednum u Republici Srpskoj 25. septembra, a koje je postalo top tema u Bosni i Hercegovini.
“Institucije EU su na tradicionalnom kolektivnom odmoru kao da im je na svim poljima med i mlijeko. Tako, i u vezi s referendumom u RS niko ništa na visokom nivou čak ni nezvanično ne rumori” kaže Smajić
Dodaje da postoje pojedinačni slučajevi kada članovi radnih tijela (komisije, odbori, pododbori) ili konsultanti i pojedini analitičari pokazuju interes za to pitanje.
Njihov zaključak je da se radi o “veoma rizičnom ponašanju Milorada Dodika koje ne vodi destabilizaciji samo Bosne i Hercegovine, nego i regiona i same Srbije”.
Većina analitičara vjeruje da će Ured OHR-a i visoki predstavnik morati reagirati, ali niko od njih ne zna kakva bi ta reakcija mogla i trebala biti.
Nema zajedničkog stava ni o formulaciji osude takvog “čina destabilizacije” jer su ključne članice EU podijeljene čak i oko same uloge OHR-a u današnjem vremenu u kojem se BiH nalazi.
“Sve je veći broj diplomata i analitičara u Briselu koji smatraju da Milorad Dodik nije usamljeni “mohikanac” koji istrajava na referendumu o 9. januaru i ideji o “konačnoj disoluciji Republike Srpske”, već da njegovim glasom o tome govore svi ili najveći broj bosanskih Srba, Srba u Srbiji i ostalih Srba ma gdje oni bili i živjeli” naglašava Zekerijah Smajić dodavši kako isti izvori smatraju da to znaju i predstavnici međunarodne zajednice, te da zbog toga oklijevaju da budu radikalniji u komunikaciji s Dodikom ili u preduzimanju bilo kakvih konkretnijih koraka kojima bi se Dodiku makar prigušila intonacija o ovoj zapaljivoj temi.
“Moje osobno mišljenje je da na političkoj i ekonomskoj destabilizaciji Bosne i Hercegovine, svjesno ili nesvjesno, svojim krajnje kratkovidim etnonacionalnim i materijalnim interesima, dopirinosi i bošnjačko-hrvatska politokratija zasnovana isključivo po plemensko-srodničkim, poslušničkim i antisekularističim kriterijima” tvrdi Smajić u svom komentaru za BUKU.
Takva kleronacionalna politokratija je, ističe već uspjela razgraditi nekadašnji imidž Bosne i Hercegovine kao suverenoevropske, multikulturalne i sekularističke kapije između Istoka i Zapada. Uspjeli su obilježiti Bosnu i Hercegovinu kao zemlju stalnih političkih sukoba, kao loše mjesto za investicije i kao domovinu iz koje većina mladih želi pobjeći umjesto vraćati se nju.
“Zbog takve politike, BiH će za desetak-petnaest godina ostati bez mlade i sredovječne inteligencije, bez visokokvalifikovane radne snage pa samim time i bez produkcije nove vrijednosti, te će njena budućnost ovisiti o skupim kreditima, rasprodaji prirodnih resursa i javnih preduzeća” zaključuje naš sagovornik
