Mračni prostori sa prigušenim svjetlima, muzički tonovi sa Orijenta i grupe mladih ljudi koji se naziru u oblacima dima nastalog pušenjem nargile, slika je koja se sve češće može vidjeti u Tuzli, ali i u drugim bh. gradovima, ponajviše Sarajevu koje ima 110 nargila barova..
Sve više popularan trend u bosanskohercegovačkom društvu, najviše među adolescentima, je pušenje nargile, arapske lule privlačnog izgleda koja je pronašla svoje mjesto u mnogim ugostiteljskim objektima u BiH. Pušenje nargile zapravo podrazumijeva konzumiranje posebne vrste duhana najčešće pomiješane sa medom i različitim voćnim aromama.
Uglavnom se sastoji od dužeg metalnog dijela koji spaja posudu s vodom i gornjeg dijela u koji se stavlja duhan, te crijeva kroz koje se udiše dim. Prolazeći kroz vodu, dim se hladi i djelimično filtrira, zbog čega mnogi nargilu ne smatraju mogućim uzročnikom zdravstvenih problema.
Da je nargila štetna po zdravlje u Kantonu Sarajevo (dok u Tuzli to nije slučaj), na Skupštini KS, zastupnik Adnan Solaković postavio je pitanje koje se veže za negativan uticaj uživanja u nargilama kod maloljetnika.
Tim povodom, kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo u maju izdala je Rješenja nargila barovima na području ovog kantona da moraju ukloniti nargile iz svojih ugostiteljskih objekata i ponude jer ova djelatnost nije navedena u njihovim rješenjima za rad.
Problem je nastao što bi nargila, primarna djelatnost nargila barova i uklanjanjem istih vlasnike dovela do velikih gubitaka, a radnici bi ostali bez posla. Samo na području KS postoji 110 nargila barova i u njima je zaposleno više od 500 ljudi.
Međutim, uklanjanjem naziva nargila, te uvođenjem “vodene lule”, riješeni su svi problemi gore pomenutih barova i svi dosadašnji “uživaoci”, a i oni budući mogu nastaviti sa svojim aktivnostima.
Zaboravljen je negativni uticaj, sa poslom se nastavilo i 500 zaposlenih osoba više nema brigu da li će ostati bez posla.
Razlog zbog kojeg sve ovo pišem je upravo negativni uticaj na maloljetnike koji samovoljno ulaze u pomenute barove, kako bi stekli utisak važnosti, da bi bili “in”. Naše inspekcije ne zalaze u iste i ne provjeravaju starosnu dob gostiju, iako je prodaja duhana i duhanskih proizvoda maloljetnim osobama u BiH zabranjena.
Slučaj iz Novog Pazara gdje su se djece zarazila bacilom tuberkuloze podigao je regionalnu medijsku pažnju na ovaj problem, ali ni on nije dovoljan da se kod nas bilo kako djeluje.
Ovim putem apelujem na sve vlasnike kafića/barova, koji u svojoj ponudi imaju konzumaciju nargile/vodene lule, da malo više obrate pozornosti o starosnoj dobi svojih gostiju, kao i inspekcije da krenu obavljati svoj posao.
(Vedran Mitrić)
