REKORDNI ljetni požari u Sibiru, koji haraju već više od dva mjeseca, ove su godine uništili goleme površine šuma te nastavljaju s razaranjem i emisijama stakleničkih plinova i polutanata..
.. Ali čini se da se malo ko u Rusiji, a osobito u svijetu, zbog toga uzbuđuje.
Na taj je problem u svojem viralnom statusu na Facebooku, nedavno upozorila Aleksandra Šubina, Ruskinja s njemačkom adresom:
“Ima jedna stvar koju ne razumijem. Kad smo izgubili samo dio katedrale, bila je to svjetska tragedija. Ljudi su širili riječ posvuda i donirali novac. Bila je to tužna vijest i za mene. No ovdje imamo globalnu katastrofu! Šume Sibira gore! Ovo je najveće područje na svijetu prekriveno netaknutim šumama. A mi ga gubimo! Više od tri milijuna hektara šuma gori. Možete ga vidjeti čak i iz svemira! Ljudi, probudite se!! Ovo je naš kisik! Veliki dio ekosustava planete se uništava. Rijetke vrste životinja nestaju s lica Zemlje i umiru u agoniji. Zašto šutite? Nije li to važnije i ozbiljnije od zgrade? Ne možete zadržati dobro raspoloženje dok se to događa. Trebamo vas, ljudi! Gdje su svi poznati ekolozi? Trebamo cijelu globalnu zajednicu! Jako nam treba vaša pomoć! Ne možemo se osloniti na vlastitu vladu. Jednostavno su je odbili ugasiti… No možemo to zaustaviti zajedničkim naporima. Hajdemo!”
Neki dijelovi ovog statusa možda su malo pretjerani, no u suštini on je istinit. Naime, ruske vlasti relativno su se kasno uključile u borbu s ovom katastrofom. Ruski predsjednik Vladimir Putin krajem srpnja zapovjedio je vojsci da pomogne vatrogascima u borbi protiv požara u Sibiru, no aktivisti za zaštitu okoliša drže da je taj potez stigao prekasno i da nije dovoljan.
Jedan od razloga ove sporosti zasigurno je loša zakonska regulacija prema kojoj ruske vlasti nisu obavezne reagirati na šumske požare koji se odvijaju u dalekim, teško dostupnim područjima Sibira, tzv. kontrolnim zonama.
Problem je u tome što se oko 90% šumskih požara u Rusiji zbiva upravo u tim zonama.
“Ti požari trebali su biti ugašeni na samom početku, no zanemareni su zbog loše politike. Sada su prerasli u klimatsku katastrofu koja se ne može zaustaviti ljudskim naporima”, rekao je stručnjak za šumske požare iz Greenpeace Rusije, dobrovoljni vatrogasac Anton Beneslavskij.
“Rusija bi trebala povećati napore u zaštiti šuma i osigurati dovoljno sredstava za gašenje i sprječavanje požara. Problem šumskih požara trebao bi se riješiti na međunarodnoj razini u globalnim klimatskim sporazumima kako bi se globalno zagrijavanje održalo ispod 1,5 stupnjeva Celzijevih”, dodao je.
Dok su se, prema Kremlju, površine u kojima je požar aktivan smanjile s nekih 3,5 na oko 2,7 milijuna hektara, Greenpeace tvrdi da one rastu te da se trenutno prostiru na oko 4,3 milijuna hektara, što je površina veća od Belgije. Pritom treba znati da je u ovoj godini ukupno izgorio oko 13,1 milijun hektara.
Tu dolazimo do drugog važnog problema. Naime, ljetni požari u Sibiru dio su uobičajenog, prirodnog godišnjeg ciklusa. Međutim, zbog klimatskih promjena, odnosno ekstremnih temperatura, suša i snažnih vjetrova, oni su ove godine poprimili razmjere bez presedana, a čini se da će vremenske prilike u naredna dva tjedna pogodovati njihovom jačanju. Također, nije baš sasvim točno da svijet šuti.
Brojni mediji ovom požaru već tjednima posvećuju naslovnice, osobito snimkama iz svemira koje pokazuju njegove nevjerojatne razmjere. Vijesti su, među ostalim, navele američkog predsjednika Donalda Trumpa da Rusiji ponudi pomoć u gašenju. Dvojica predsjednika najavili su da će ostati u kontaktu, a Putin je izjavio kako ponudu doživljava kao korak prema zatopljenju odnosa dviju sila
Međutim, istina je da svijet na prijetnju nije reagirao ni približno onako energično kao u slučaju vatre u pariškoj katedrali. Osobito nisu reagirali svjetski bogataši. A požari u Sibiru jesu globalan problem koji bi trebao zabrinjavati cijeli svijet. Naime, u njima se godišnje oslobađa više od 166 megatona CO2 – a to je količina koju godišnje emitira oko 36 milijuna automobila ili jedna država poput Kolumbije. Požari u sibirskim šumama posebno su opasni za klimu jer su izvor crnog ugljika koji se taloži na arktičkom ledu.
On svojom tamnom bojom apsorbira sunce i ubrzava njegovo otapanje čime se začarani krug požara, otapanja i zatopljenja intenzivira. Arktik je inače ugrožen drugim sličnim procesom. Naime, sjeverna polarna područja zagrijavaju se dvostruko brže od ostatka svijeta zbog toga što zatopljenje smanjuje bijele površine leda i povećava tamne površine mora. Na ovaj problem, koji uključuje i ruske arktičke krajeve, prije nekoliko je dana upozorio i sam Putin.
Gori i drugdje, a dim je opasan po zdravlje
Mada je požar u Sibiru trenutno daleko najveći, važno je istaknuti da ne gore samo šume u istočnim područjima Sibira nego i u drugim polarnim krajevima, koji ove godine bilježe neuobičajeno visoke temperature – na Aljasci, na Grenlandu i u Kanadi. Na Aljasci je krajem srpnja gorjelo 105 velikih požara na površinama većim od 0,7 milijuna hektara, a u Kanadi je izgorjelo više od 45.500 hektara. Dim iz Sibira i drugih opožarenih površina proširio se u brojna područja Rusije i Europe, na zapadu do Danske, a na istoku do zapadnih obala Kanade (karta gore). NASA na svojim stranicama upozorava da dim sadrži brojne polutante i štetne sastojke, od ugljičnog monoksida, preko policikličkih aromatskih ugljikovodika, metala i dioksina, do čestica pepela koje mogu biti štetne za zdravlje, osobito djece i starijih. NASA procjenjuje da se količine stvorenih štetnih čestica u atmosferi mjere u megatonama.
Izvor: Index.hr
