Oduzeta roba, koja je predmet carinskih prekršaja, a koju službenici Uprave za indirektno oporezivanje BiH oduzimaju prilikom obavljanja svojih redovnih aktivnosti, i to od fizičkih i pravnih lica, ima karakter privremeno oduzete robe, te u tom smislu Uprava za indirektno oporezivanje BiH ne može njom slobodno raspolagati. O konačnoj sudbini privremeno oduzete robe odlučuju nadležni sudovi po osnovu podnesenih zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a odluka suda je u tom pogledu konačna i obvezujuća za UIO.
Formiranje komisija
Za pravosnažno oduzetu robu nadležni sud obično u presudi kaže šta će se s predmetnom robom dalje dešavati, hoće li se ona uništiti, prodati ili nešto treće, a sve u zavisnosti od vrste robe.
UIO svake godine organizuje aukcije na kojima se nalazi i roba koja se prodaje u procesu prinudne naplate i roba oduzeta zbog carinskih prekršaja.
Kako je za Oslobođenje kazao Ratko Kovačević, portparol UIOBiH, u toku 2017. godine UIO je organizovala 18 javnih aukcija i jednu direktnu prodaju lako kvarljive robe.
– Tom prilikom prodato je ukupno oduzete robe u vrijednosti od 304.126,57 KM. U istom periodu uništeno je oduzete robe u iznosu od 637.871,06 KM, a radi se o robi koja u skladu sa važećim zakonskim propisima nije mogla biti prodata, kazao je Kovačević.
UIOBiH na ovim aukcijama zaista prodaje svašta, od čokolade i drugih prehrambenih artikala, preko računara, telefona, do odjeće, obuće, ali i vozila.
Kovačević je istakao da u skladu sa Odlukom o prodaji carinske robe, nadležni regionalni centri UIO pripremaju spiskove robe za koju su ispunjeni uslovi za prodaju.
– U nadležnim regionalnim centrima formirane su komisije koje vrše procjenu vrijednosti robe koja se prodaje, s tim što postoji mogućnost, ako to zahtijevaju situacija i specifičnost određene robe, da se angažuje i vanjsko lice – stručnjak ili sudski vještak, koji će pomoći u procjeni vrijednosti robe koja se prodaje. Vrijednost robe, u koju su uključeni svi indirektni porezi, komisija utvrđuje na osnovu raspoložive dokumentacije i stvarnog stanja robe koja se izlaže prodaji. Ukoliko se vrijednost robe ne može utvrditi na ovaj način, komisija vrijednost robe utvrđuje na osnovu cijene identične ili slične robe na domaćem tržištu, umanjene za uobičajene troškove poslovanja u trgovini, kazao je Kovačević.
Prema njegovim riječima, sve aukcije su javne, a na njima mogu učestvovati pravna i punoljetna fizička lica, kao i fizička lica koja obavljaju djelatnost registrovanu kod nadležnog organa, osim uposlenih u Upravi i lica koja su u rodbinskom odnosu sa nekim od uposlenika UIO, pod uslovom da polože propisani depozit.
Depozit
– Prije početka aukcije, ponuđači su dužni položiti depozit u iznosu 10 posto od početne cijene robe koja se prodaje. Depozit se uplaćuje bezgotovinski na depozitni račun Uprave ili gotovinom na blagajni regionalnog centra na sami dan održavanja aukcije. Ako prva javna aukcija ne uspije ili ako je po okončanju aukcije ostalo neprodate robe, komisija odlučuje da li će se održati druga aukcija ili će se prodaja izvršiti direktnim putem. Ukoliko su aukcija ili licitacija poništene ili nisu uspjele ili je po okončanju aukcije ili licitacije ostalo neprodate robe, stvaraju se uslovi za postupak direktne prodaje. Ponude za direktnu prodaju se dostavljaju u zatvorenoj koverti najmanje 24 sata prije vršenja direktne prodaje, koverte se otvaraju javno i roba se prodaje licu sa najboljom ponudom, pojasnio je Kovačević.
Izvor: oslobodjenje
