Biznis

SVI IH VOLIMO: Znate li koliko možete zaraditi uzgojem lješnika?










Proizvodnja u konditorskoj industriji bez lješnika je nezamisliva. Kako na tržištu regiona, tako i u Evropskoj uniji, nema manjka otkupa ovog proizvoda. Prema podacima firme “Slavkomerc” iz Teslića, trenutna vrijednost oljuštenog lješnika na svjetskoj berzi je 7 EUR po kilogramu, dok je rekord zabilježen 2005. kada je otkupna cijena bila 11 EUR.

Takođe, i gajenje oraha je isplativo, jer osim primjene u prehrambenoj industriji, ima još jednu prednost – ljuska ovog ploda koristi se kao drvna masa. Na veoma je dobroj cijeni kako u BiH, tako i u inostranstvu, piše ekapija.com.

Individualna proizvodnja

Iako svi ovi podaci upućuju koliko je uzgoj isplativ, a u BiH postoje i agroklimatski uslovi i raspoloživo poljoprivredno zemljište, interes poljoprivrednika za proizvodnjom oraha i lješnika je nedovoljno zastupljen.

– Stanje je jasnije kada se vidi da se gajenjem oraha bave isključivo poljoprivredna domaćinstva, na tradicionalan način i prije svega za svoje potrebe. Broj stabala je oko 200.000, dok se godišnja proizvodnja kreće se od 2.600 do 9.000 tona. O stanju proizvodnje lješnika nema podataka u Republičkom zavodu za statistiku, što znači da nema razloga za statističko praćenje – kaže Slavko Stevanović iz Privredne komore RS.

ljesnjakPredsjednik Udruženja poljoprivrednika u BiH, Miro Pejić, ističe da je prije nekoliko godina pokrenuta proizvodnja i podizanje nasada lješnika i oraha na području Kladnja i Tuzle. Dodaje da je zbog individualnog pristupa i neorganizovanosti ova proizvodnja stala, uprkos velikoj potražnji na svjetskom tržištu.

– Poljoprivrednici u BiH su upoznati da prostora za suradnju na svjetskom tržištu ima. I domaće kompanije su pokazale interesovanje za otkup tih proizvoda, kao što je grupacija “Klas” iz Sarajeva, ali im nismo mogli ponuditi ozbiljnu suradnju – kaže Pejić.

Koš jedan nepovoljan uslov za gajenje ovog voća, dodaje Stevanović, je “nezaštićenost” ove proizvodnje pri uvozu iz razvijenih zemalja prije svega EU, jer je carinska stopa pri uvozu iz EU nula, a iz drugih zemalja 5%.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RSZ) o vrijednosti uvoza i izvoza oraha i lješnika u RS za period 2013-2015, samo u 2013. zabilježen je izvoz, i to 102 kg oljuštenog lješnika. Nasuprot tome, uvoz iz godine u godinu raste.

– Podsticaji za uzgoj oraha i lješnjaka postoje kao i za svo drugo voće. Tu spada regres goriva po jedinici sjetvene površine, premije za sadni materijal, zatim mjere za zaštitu zdravlja biljaka. Podsticaji se daju i za organsku proizvodnju, kao i za investicije u poljoprivrednu mehanizaciju – dodaje Stevanović.

Ipak, Stevanović napominje da imajući u vidu specifičnost proizvodnje u odnosu na drugo voće, gajenje ovih kultura trebalo bi prilagoditi uslovima za ostvarivanje prava na podsticaje. Navodi da to u određenoj mjeri otežava razvoj jer je propisano da bi površina voćnjaka trebalo da bude minimalno jedan hektar, odnosno za područje Hercegovine pola hektara.

Slatka zarada

Veselin Savić, vlasnik “Slavkomerca” iz Teslića, jedne od najvećih plantaža lješnika u BiH, kaže za “eKapiju” da lijeska u punom rodu daje 13-17 kg lješnika. Dodaje da se pun rod dostiže tek nakon sedam godina, dok se prvi plodovi mogu očekivati u trećoj godini.

– Mi imamo zasađeno 1.500 stabala, a troškovi sadnje su oko 4,5 EUR po sadnici – ističe Savić.

Ako bismo izračunali da jedna lijeska u punom rodu daje prosječno 15 kg lješnika, a da na ljusku otpada 50%, ostaje 7,5 kg oljuštenog lješnika. Prodajom od 7 EUR po kilogramu dobiće se 52,5 EUR. Ako odbijemo troškove od 4,5 EUR, zarada po stablu je oko 48 EUR. S obzirom na to da se na jednom hektaru sadi oko 800 lijeski, prosječna zarada po hektaru je oko 38.000 EUR.

– Podsticaji od Ministarstva poljoprivrede RS iznose 40% od fakture sadnice – dodao je Savić.

Kako kažu sagovornici “eKapije”, podsticaji, isplativost, kao i agroklimatski uslovi za uzgoj lješnika i oraha, svakako, postoje. Jedino što je potrebno za bavljenje ovim poljoprivrednim kulturama je strpljenje jer, kako ističu, plodovi rada mogu se očekivati tek poslije treće godine.

Značaj i profitabilnost proizvodnje ovih kultura prepoznat je i u EU, u čijim fondovima postoje znatni podsticaji u IPARD programu “Ulaganja u poljoprivredna domaćinstva u svrhu restruktuisanja i dostizanja standarda Zajednice”. Ovaj novac se u velikoj mjeri koristi, naročito u novim članicama EU, kao što je Hrvatska.

– Za očekivati je da će se proizvodnja oraha i lješnika znatnije povećati i u BiH, kada nam ovaj novac bude dostupan – zaključuje naš sagovornik iz Privredne komore RS.

Izvor: ekapija



Možda će Vas zanimati i:

Back to top button