Jedna od novina je i odredba koja propisuje da se, ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ovim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, primjenjuju odredbe ovog zakona. Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu, a pri tome nije uređeno ovim zakonom, primjenjuju se odredbe kolektivnog ugovora.
Prema Zakonu o radu koji je stupio na snagu u augustu, radnik je godišnji odmor mogao koristiti u dva dijela, pri čemu je drugi dio bio dužan iskoristiti do juna naredne godine. Izmjenama je taj rok skraćen pa će radnici drugi dio godišnjeg odmora biti dužni iskoristiti do marta naredne godine.
Izmjenama i dopunama ukida se minuli rad. Naime, važećim zakonom plaća se sastojala od osnovne plate, dijela plate za radni učinak i uvećane plate iz člana 76. ovog zakona, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Također, Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuju se elementi za određivanje osnovne plate i dijela plate po osnovu radnog učinka.
Predloženim izmjenama ukida se odredba da se kolektivnim ugovorom određuju elementi za određivanje osnovne plate. Radni učinak na osnovu procesa potreba rada može definisati isključivo poslodavac.
Najnižu platu također će, umjesto kolektivnim ugovorom, određivati Vlada FBiH.
Jedna od novosti jeste da ugovor o radu prestaje automatski ako radnik učestvuje u štrajku koji nije odobrio nadležni organ.
Izmjene se odnose i na reprezentativnost sindikata i udruženja poslodavaca. Naime, prema važećem zakonu, da bi sindikat ili udruženje bili reprezentativni, moraju u članstvu imati najmanje 30 posto od ukupnog broja zaposlenih, odnosno poslodavaca. Izmjenama će minimum biti spušten na 15 posto, što, prema pojedinim navodima, otvara mogućnost formiranja sindikata i udruženja poslodavaca koji bi bili po volji vlasti.
Također, sadašnjim Zakonom o radu predviđa se da se kolektivni ugovor primjenjuje na teritoriji FBiH, što je obavezna osigurati Vlada FBiH. Izmjenama se predviđa da će kolektivni ugovor biti proširen na cijelu teritoriju FBiH samo ako su ispunjeni uvjeti iz člana 143. Zakona o radu, odnosno ako za nešto takvo postoji interes Federacije BiH.
Izmijenjenom odredbom propisano je da granske kolektivne ugovore za zaposlene u organima državne službe, sudske vlasti, javnih ustanova, drugih federalnih institucija i službi, institucija Federacije BiH koje je osnovala FBiH ili vlade kantona, a koje vrše javne ovlasti i koje imaju svojstvo pravne osobe, javnih preduzeća, privrednih društava s većinskim učešćem državnog kapitala i drugih budžetskih korisnika, zaključuju nadležna ministarstva, odnosno Vlada FBiH i nadležna ministarstva i vlade kantona, s jedne, i reprezentativni sindikati državnih službenika i namještenika, javnih ustanova i preduzeća, privrednih društava s većinskim učešćem državnog kapitala i drugih budžetskih korisnika, s druge strane.
Također, Vlada FBiH na sebe preuzima obavezu da utvrdi minimalna prava radnika u slučaju ako kolektivni ugovor istekne, a nije zaključen novi. Iz SSS BiH tvrde da ovim Vlada FBiH i zvanično ukida kolektivne ugovore, jer upravo Vlada FBiH onemogućava potpisivanje kolektivnog ugovora koji su poslodavci i sindikati utvrdili.
Jedna od pozitivnih promjena jeste i da poslodavac radnika mora prijaviti odmah kada ga zaposli, odnosno kada radnik počne raditi. Prema zakonu u augustu, poslodavcu je ostavljeno 15 dana od započinjanja radnog odnosa da prijavi radnika. To je ostavljalo prostor za manipulacije jer je poslodavac mogao radnika ne prijaviti, pri čemu bi nadležnim inspekcijama tvrdio da nije istekao rok od 15 dana. Kada je usvajan Zakon o radu opozicija je amandmanima nastojala popraviti ovaj propust, ali je Vlada FBiH odbila predložene amandmane.
Izvor: klix
