U top 20 proizvoda koje se uvoze u BiH nalazi se ulje od sjemena suncokreta, čokolada, pšenica, goveđe meso, krih, peciva, kolači i keksi, a to je sve što se proizvodi u BiH i kada bi se smanjio uvoz ovih stranih proizvoda podržala bi se domaća ekonomija.
Kada je u pitanju uvoz u BiH u našu zemlju najviše se uvoze naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih mineral, osobni automobili i druga motorna vozila, kameni ugalj, električna energija, električni aparati za žicnu telefoniju i telegrafi, goveđe kože (uključujući bivolje) i kože kopitara…
U top 20 proizvoda koje se uvoze u BiH nalazi se ulje od sjemena suncokreta, čokolada, pšenica, goveđe meso, krih, peciva, kolači i keksi, a to je sve što se proizvodi u BiH i kada bi se smanjio uvoz ovih stranih proizvoda podržala bi se domaća ekonomija.
Podaci do kojih smo došli pokazuju nam da smo u prvih 11 mjeseci prošle godine uvezli i skoro 130 miliona KM pšenice i suražice, 130 miliona KM goveđeg mesa, 196 miliona KM goveđe kože, blizu 140 miliona KM tekstilnih materijala, 132 miliona KM čokolade i sličnih prehrambenih proizvoda i 140 miliona KM ulja od suncokreta.
Prema informacijama koje smo dobili iz Vanjskotrgovinske komore BiH vanjskotrgovinska razmjena BiH u 11 mjeseci prošle godine bilježi dvocifrene stope rasta, što je posljedica povećanja ukupne robne razmjene kako izvoza tako i uvoza.
“Pokrivenost uvoza izvozom bilježi blago poboljšanje od 1,2% u odnosu na 2016. godinu, dok je ukupni vanjskotrgovinski deficit uvećan i iznosi 6.498.419.000 KM. Oporavak ekonomije u Eurozoni, koja je vodeći partner u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH i rast cijena pojedinih izvoznih proizvoda se odrazilo pozitivno na povećanje stope rasta ukupnog izvoza BiH. U analiziranom periodu je izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 10.428.527.000 KM, što je više za 1.518.971.000 KM ili 17,05% u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno smo uvezenu platili 16.926.946.000 KM, što je vise za 2.169.603.000 KM ili 14,73%.”, rekla je za BUKU Danijela Kovač iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Ona dodaje sa smo za 11 mjeseci prošle godine izvezli pšenice u ukupnoj 11 miliona KM, što je manje za oko 55 % u odnosu na isti period prethodne godine, a ovim promjenama je doprinio pad izvoza u Tursku.
Foto: Ilustracija
“Pšenicu smo u 2017-toj godini najviše izvozili u Tursku (10 miliona KM), a znatno manje količine u Srbiju i Hrvatsku. Pšenicu smo uvezli u ukupnoj vrijednosti od 129,6 miliona KM, a najviše smo uvozili iz Mađarske ( 54 miliona KM) , Srbije ( 52 miliona KM) i Hrvatske ( 23 miliona KM)”, kaže Kovač Danijela.
Ona kaže da je u BiH u prošloj godini uvezeno hljeba, peciva i keksa u ukupnoj vrijednosti od 49,6 miliona KM, a iste proizvode najviše uvozimo iz Hrvatske, Srbije i Saudijske Arabije.
“Istovremeno smo uvezli 120 miliona KM istih proizvoda, najviše iz Srbije Hrvatske i Bugarske”, kaže ona.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH kažu da su BiH najznačajniji partneri uglavnom zemlje regije, te da ovaj podsektorbilježi jedan značajan deficit od oko 70 miliona KM.
Najznačajniji partneri u uvozu za BiH su:
Hrvatska ( 16,05 % )
Srbija ( 13,72 %)
Njemačka ( 9,47 %)
Slovenija ( 9,20 % )
Italija ( 8,76% )
A što se tiče uvoza ukoliko pogledamo vodeće tarife u uvozu u periodu 01-11./2017. godine, vidimo da najveću vrijednost uvoza ide na tarife 2710 naftna ulja i 8703 osobni automobili.
Damir Miljević, ekonomski analitičar kaže da uvoz proizvoda koji se mogu proizvoditi u BiH puno utiče na domaću ekonomiju i to prvenstveno na dva načina: kroz negativan spoljno trgovinski saldo odnosno odlijevanje novca u instranstvo i kroz konstantan pritisak ino konkurencije na domaće proizvođača što im otežava poslovanje i izlaže ih rizicima.
“BiH ekonomija je već dugi niz godina izložena pritiscima inostranih roba zbog nekritičkog prihvatanja sporazuma o slobodnoj trgovini u uslovima kada je domaća ekonomija najslabija i nema niti jednu komparativnu prednost u odnosu na ino konkurenciju”, kaže za BUKU Miljević.
On kaže da je vrlo teško u uslovima u kojima svaki četvrti stanovnik BiH živi u apsolutnom siromaštvu, a dvije trećine stanovništva u relativnom siromaštvu, obezbjediti veću prodaju domaćih proizvoda, jer je glavni kriterij pri kupovini cijena i to što niža, a naše tržište je prepravljeno jeftinom i nekvalitetnom inostranom robom.
“Ali, nije nemoguće uticati na sviejst grašana da više kupuju domaće proizvode, jer kroz edukaciju potrošača o posljedicama potrošnje ino robe pored domaće istog ili čak boljeg kvaliteta može se dosta uraditi”, ističe Miljević.
Miljević kaže da ga ne čudi što uvozimo i hljeb kad već uvozimo i vodu.
“Cijena i to što niža ,je nažalost glavni kriterij i sve dok stanovništvo zbog niskog standarda kao jedini kriterij ima cijenu uvozićemo i što treba i što ne treba”, kaže na kraju Miljeviuć za naš portal.
Foto: Ilustracija
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača-mljekara Republike Srpske pita se zašto se u BiH uvozi toliko pšenice.
“Ispada da domaći poljoprivrednici uopšte ne proizvode pšenicu. Treba ispitati ko su uvoznici tolike pšenice i šta se sa njoom dešava nakon uvoza u BiH”, rekao je za BUKU Usorac.
Dok se ne poveća svijest građana da je potrebno podržati domaće proizvođače Bosna i Hercegovina će biti zemlja u koju se uvozi hljeb, čokolada, voda i sve ono što se u našoj zemlji može proizvoditi.
Izvor: buka
