Osnovni sud u Banjoj Luci donio je prvostepenu presudu u predmetu koji je Sarajevski otvoreni centar (SOC) pokrenuo protiv Milorada Dodika zbog diskriminatornih izjava prema LGBTI osobama.
Sud je utvrdio da je Dodik u više navrata tokom marta 2023. godine u medijima iznosio izjave koje predstavljaju diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika, čime je, kako se navodi u presudi, stvoreno neprijateljsko i uvredljivo okruženje za pripadnike LGBTI zajednice.
Presudom je Dodiku zabranjeno svako dalje poduzimanje istih ili sličnih radnji kojima se krši ili bi se moglo prekršiti pravo na jednako postupanje prema članovima LGBTI zajednice.
Sporne izjave Dodik je iznosio uoči, ali i nakon događaja koji je Bh. povorka ponosa planirala održati u Banjoj Luci. Podsjećamo, 18. marta 2023. godine huligani su u Banjoj Luci napali LGBTI aktiviste i aktivistkinje.
Između ostalog, Dodik je tada izjavio da bi aktivistima trebalo zabraniti pristup školama i iz udžbenika ukloniti sadržaje koji se odnose na LGBTI teme, ocijenivši da takvi sadržaji „zagađuju javni i društveni prostor“. Također je poručio da je protiv onoga što LGBTI osobe, kako je naveo, „propagiraju“, te da postoje mjesta u svijetu gdje je to, kako je rekao, normalno i da tamo mogu živjeti.
Sarajevski otvoreni centar ocijenio je da je ova presuda važna jer potvrđuje da javni govor političara koji poziva na isključivanje i stigmatizaciju LGBTI osoba nije prihvatljiv i može imati ozbiljne posljedice.
„Ova presuda, iako tek prvostepena, predstavlja simboličan ali značajan iskorak i podsjetnik da niko ne treba biti iznad zakona. Zakoni ove države trebaju štititi sve njene građane i građanke, bez obzira na seksualnu orijentaciju, rodni identitet ili bilo koje drugo lično svojstvo“, rekao je Darko Pandurević iz Sarajevskog otvorenog centra.
Advokatica SOC-a Dženana Hadžiomerović istakla je da je ohrabrujuće što je sud dosljedno primijenio izmjene Zakona o zabrani diskriminacije BiH i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.
Sud je u presudi posebno naglasio da je Dodik u vrijeme spornih izjava bio nosilac najviše izvršne funkcije u Republici Srpskoj, zbog čega se od političara i nosilaca javnih funkcija očekuje viši stepen odgovornosti u javnom govoru.
Kako se navodi, njihove izjave mogu imati značajan društveni uticaj, legitimisati netrpeljivost prema manjinskim grupama i uticati na ponašanje drugih aktera u društvu.
Sud je također zaključio da sporne izjave sadrže elemente generalizacije i stigmatizacije cijele društvene grupe, kao i delegitimizaciju njihovog prisustva u javnom prostoru, te da pozivaju na njihovo institucionalno i društveno isključenje, čime prelaze granice ličnog vrijednosnog suda.
