Prijetnja terorizma i organizovani kriminal primorali su Evropsku uniju na izmjenu Zakona o šengenskim granicama.
Takve izmjene se pominju kao uslov da se sistem slobode kretanja unutar šengenskog prostora, koji je jedno od najvidljivijih dostignuća EU integracija, uopšte održi, piše Jutarnji list.
Prema prijedlozima koje je predstavila Evropska komisija i koje je podržalo Vijeće Evrope, ubuduće će se registrovati svi putnici koji ulaze i izlaze na spoljnim granicama EU.
Dosada su se registrovali samo oni koji nisu državljani EU, Švicarske, Islanda i Norveške, a odsad će se to odnositi i na njih.
Zato i postoje posebne trake na graničnim prelazima i posebne kabine na aerodromima za građane EU i one NON-EU. Nije teško predvidjeti da će to stvoriti dodatne gužve i usporiti prelazak tih granica, pogotovo u vrijeme godišnjih odmora.
Tako će prelazak granice s Hrvatskom iz pravca Srbije, BiH i Crne Gore trajati nešto duže nego dosad, jer granični policajci neće samo pogledati dokumente i sliku, nego vas i registrovati – za autobus od 60 putnika koji ide, na primjer, iz Sarajeva za Zagreb to svakako znači duže vrijeme provedeno na granici, navodi Jutarnji.
Što se tiče prelaska granice sa Slovenijom i Mađarskom koje su obe dio šengenskog prostora, nastoji se pronaći rješenje prema kojem registraciju ne bi trebalo da rade slovenački i hrvatski granični policajci, nego će biti dovoljno da to odradi samo jedna strana.
Kako je hrvatska granica prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori spoljna granica EU, a ona prema Sloveniji i Mađarskoj spoljna granica Šengena, kada nove mjere stupe na snagu mogle bi usporiti prelazak granice.
Zato su i Hrvatska i Slovenija na samitu EU u Briselu tražile fleksibilniji pristup kako bi se ostavila mogućnost za rješenje koje ne bi dovelo do značajnijeg usporavanja saobraćaja i protoka robe i ljudi.
Cijeli problem je nastao nakon što se proteklih godina otkrilo da su neki od terorista, koji su organizovali i sproveli napade i u Evropi i drugdje po svijetu, takođe bili državljani EU koji su uživali slobodu kretanja, bez toga da ih se registruje u sistem, pa je bilo teško pratiti kuda se kreću.
Kao mjera za jačanje kontrola uvodi se sistem Etias, prema kojem se osobe koje nisu EU državljani sami moraju putem interneta unaprijed registrovati u sistem, najaviti dolazak u EU, platiti 5 eura za registraciju i onda mogu unutar 5 godina slobodno putovati u države EU. Bitno je da službe u EU znaju ko ulazi i izlazi iz Unije.
Vijeće Evrope pozdravlja dogovor o revidiranom Zakoniku o šengenskim granicama kojim se uvode sistemske kontrole za sve putnike koji prelaze spoljne granice EU-a, uzimajući u obzir specifične situacije nekih zemalja članica – je rečenica koja sa samita šalje političku poruku da se u daljem procesu potraži rješenje kojem teže i Hrvatska i Slovenija.
Ideja je da, ako se putnici registruju na hrvatskoj strani granice, ne moraju biti registrovani i od Slovenije, već je dovoljno da se to učini samo jednom. Hrvatska svakako teži članstvu u Šengenu, čime bi problem nestao barem na granicama Hrvatske s Mađarskom i Slovenijom, dok bi Hrvatska u ime cijele EU trebalo da registruje sve osobe koje ulaze iz teritorija južnih susjeda.
