“Mnoge od ovih važnih reformi su u toku i usmjerene su na rješavanje legitimnih socioekonomskih pitanja koja su izrazili građani BiH. Značajan napredak u provedbi Reformske agende je također potreban da bi zahtjev za članstvo bio razmatran kao kredibilan”, rečeno je iz Delegacije EU.
Dodaju da se reformska agenda može podijeliti u tri međusobno povezane faze. Prvi krug značajnih reformi imao je za cilj pokazati opredijeljenost vlasti u procesu reformi.
“Lista je bila duga i stoga su uslijedila određena kašnjenja. No praktično, sve su reforme okončane ili započete, uključujući i teške političke mjere kao što su uvođenje novih zakona o radu u oba entiteta, pregovori o kolektivnim ugovorima, budžeti na svim nivoima…”, ističu iz Delegacije EU.
Kako kažu, u prvoj fazi reformi napravljen je znatan napredak kada se radi o poslovnom okruženju. Naime, oba entiteta su u procesu ubrzavanja procedure za dobivanje građevinskih dozvola i priključaka za struju, što odavno predstavlja veliku prepreku za potencijalne strane investitore. Pored toga, rad na izradi registara za sve namete i naknade (uključujući i parafiskalne namete) i prijedloga za ukidanje, pojednostavljivanje i objedinjavanje ovih taksi gotovo je završen. Ovo bi, kako kažu, dalje trebalo povećati transparentnost i suzbiti moguću korupciju.
“Postoje određeni pozitivni pomaci kada je riječ o industrijskoj proizvodnji, vanjskoj trgovini BiH i broju zaposlenih. Uz to, MMF očekuje da rast bude daleko iznad tri posto i da se investiciona ulaganja znatno povećaju u nekoliko narednih godina”, ističu iz Delegacije EU.
Pored toga, kako navode, tokom prve faze reformi stvoren je ambijent saradnje koji je pokrenuo značajne i novonastale planove za usaglašavanje zakonodavstva među entitetima. Na primjer, FBiH je u julu prošle godine usvojila novi Zakon o privrednim društvima, a RS bi trebala usvojiti sličan zakon. S druge strane, RS je u februaru ove godine usvojila novi Zakon o stečaju, što bi uskoro trebalo uslijediti u FBiH.
“Nadalje, postoji potreba za izjednačavanjem ambijenta za investicije putem uklanjanja skrivenih subvencija za mnoga velika preduzeća u državnom vlasništvu i treba krenuti dalje u rješavanju neodrživih preduzeća. Oba entiteta su identifikovala ova preduzeća i već su poduzela prve korake ka rješavanju ovog problema”, zaključili su iz EU.
Komplikovani sistem u zemlji otežava sprovođenje reformi
Ovim povodom kontaktirali smo i Vanjskotrgovinsku komoru BiH iz koje su nam kazali kako je proces reformi u BiH započet, što je dobro, međutim sam proces bi se trebao brže odvijati u smislu da nema dodatnih kočnica prilikom usvajanja i provođenja novih mjera i zakona.
“Kada bi bio manje komplikovan sistem u državi, sve bi bilo lakše i sprovesti. U reformi koja se događa, trebalo bi doći do poboljšanja poslovnog ambijenta kao posljedica izmjene zakona, što bi naravno utjecalo i na vanjskotrgovinsku razmjenu BiH”, dodaju iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Što se tiče stanja sa izvozom i njegovim perspektivama, dodaju da je Bosna i Hercegovina u prvom polugodištu 2016. godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 4.694.369.000 KM, što pokazuje da je izvoz uvećan za 188.704 KM ili 4,19 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
“Pozitivni efekti povećanja izvoza rezultirali su blagim smanjenjem vanjskotrgovinskog deficita za 0,54 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Glavne determinante vanjskotrgovinske robne razmjene u posmatranom periodu bile su poboljšana izvozna tražnja, pad svjetskih cijena berzanske robe (nafta i hrana), bazni efekt iz prošle godine i otvaranje novih tržišta za bh. kompanije”, ističu iz Vanjskotrgovinske komore.
Kako kažu, napori za naredni period moraju biti zasnovani na otklanjanju ključnih dispariteta, prisutnih između ukupne proizvodnje i potrošnje, domaće štednje i nivoa neophodnih investicija, uvoza i izvoza koji stvara jaz koji se pokriva zaduživanjem razvijenih i nerazvijenih regiona, odnosa između aktivnog i izdržavanog stanovništva, odnosa broja zaposlenih i nezaposlenih, odnosa broja zaposlenih u administraciji i proizvodnom sektoru, odnosa broja zaposlenih i broja penzionera.
“Izvoz bi se u narednom srednjoročnom razdoblju morao udvostručiti ukoliko budemo stremili ka oporavku ekonomije, kao i da postanemo konkurentni na zahtjevnom EU tržištu. Temeljna zadaća je osigurati uslove za tržišnu utakmicu, kao i pravila za njeno odvijanje, misleći na intenzivniju ulogu države u podsticajima domaćoj ekonomiji, smanjenju sistemskog rizika zemlje u cilju smanjenja visine kamatnih stopa, uvođenjem zdrave konkurencije, rasterećavanjem privrednika visokih nameta… BiH kao slabo razvijena zemlja može imati komparativne prednosti u proizvodnji određene robe u odnosu i na najrazvijenije zemlje”, dodaju iz Vanjskotrgovinske komore.
Na pitanje šta je nužno što prije reformisati u kontekstu vanjskotrgovinske razmjene kazali su da Bosna i Hercegovina u evropskim okvirima ima najlošiji poslovni ambijent i podijeljen ekonomski prostor. Loše pozicioniranje BiH govori da poslovno okruženje, zakoni, administracija, finansijski sektor, porezi, lakoća investiranja i drugi ekonomski indikatori umanjuju konkurentnost bh. privrede i njen jači prodor na strana tržišta.
“U cilju poboljšanja neophodno je djelovanje u više pravaca svih nadležnih institucionalnih faktora u BiH kako bi se gore navedeni indikatori poboljšali. Kao primjer koji bi mogao pružiti dodatni impuls prehrambenoj industriji možemo istaknuti osiguranje nesmetanog izvoza proizvoda animalnog porijekla u EU – pogotovo ističemo neophodnost realizacije preporuka EU FVO za izvoz mesa peradi i konzumnih jaja u EU, jer ne smijemo zaboraviti da je peradarska industrija u BiH jedna od perjanica ovog sektora, što bi u konačnici doprinijelo unapređenju imidža bh. proizvoda”, navode oni.
Generalno, kako kažu, pred poljoprivredom u BiH i u predstojećem periodu kao važan prioritet ostaju potreba kreiranja agrarne politike i uvođenje onih instrumenata koji će omogućiti dinamičko restrukturiranje poljoprivrednog sektora, modernizaciju, a ujedno i efikasno približavanje EU integracijama putem postepenog usklađivanja politike sa principima Zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije.
Ističu da BiH u vanjskoj trgovini mora pozicionirati svoje mjesto i igrati odgovarajuću ulogu na globalnom (Svjetska trgovinska organizacija – WTO), regionalnom (CEFTA 2006, EFTA i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju – SSP) i bilateralnom nivou (ugovori o slobodnoj i preferencijalnoj trgovini, trgovinski sporazumi i slično).
“Pristupanje BiH WTO-u, zaključenje SSP-a i ulazak u Zonu slobodne trgovine kroz CEFTA 2006 i EFTA dio su procesa pristupanja Evropskoj uniji, što je temeljni dugoročni strateški cilj BiH. Svi ovi procesi, međutim, znače daljnju liberalizaciju bh. tržišta. Dosadašnja liberalizacija trgovine u Bosni i Hercegovini odvijala se u kontekstu tranzicionih reformi i građenja konkurentnosti domaće proizvodnje putem osnivanja novih i restrukturiranja i privatizacije naslijeđenih poduzeća”, dodaju iz Vanjskotrgovinske komore.
Dodaju da je s jedne strane liberalizacija trgovine vršila konkurentske pritiske na domaću proizvodnju, dok je s druge strane otvarala nova tržišta za obnovljene proizvodne kapacitete i doprinosila povećanom interesu za direktna strana ulaganja.
“Bosni i Hercegovini je potreban sistem zakonodavne regulative koja bi sistematičnim i dugoročnim mjerama poboljšala poslovni ambijent i pokrenula ciklus bržeg ekonomskog razvoja. Nužno je, bez odgađanja, sve aktivnosti usmjeriti na smanjivanje javne potrošnje, održavanje makroekonomske stabilnosti i ekonomski oporavak. Izražena korupcija i siva ekonomija predstavljaju rak-ranu za realni sektor koji ne može biti konkurentan u odnosu na privrede zemalja okruženja”, navode oni.
Zaključuju da je potrebno više raditi na stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora kako bi se stvorile pretpostavke da privreda može dati odgovarajuće efekte. Kako kaže, provođenje reformi je počelo, efekte možemo sumirati na kraju poslovne godine.
Na nedavnoj konferenciji za medije predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić rekao je kako je utvrđeno da je do sada provedeno 40 posto mjera koje su planirane ekonomskom reformskom agendom u BiH iako je agenda usvojena za četverogodišnji period.
Istakao je kako sve vlade ostaju opredijeljene da provedu mjere koje su definisale, bez obzira na njihovu težinu i činjenicu da će izazvati određena nezadovoljstva unutar BiH.
“Ciljevi su jasni. Kao rezultat se očekuje dalji ekonomski razvoj BiH, mnogo bolje poslovno okruženje, bolji pravni i ekonomski okvir za domaće i strane investitore i u konačnici kreiranje i otvaranje većeg broja novih radnih mjesta. Konstatovali smo da se ekonomska reformska agenda provodi unutar predviđene dinamike”, rekao je Zvizdić dodavši kako postoje dobra saradnja i koordiniran pristup svih vlada.
Krupna unutrašnja pitanja ispred EU integracija
Novinarka i politička analitičarka Rubina Čengić smatra kako bh. vlasti javnost obavještavaju o velikom broju poduzetih koraka, ali da se, ako su čak i usvojena određena zakonska rješenja i odluke, to u praksi još ne vidi.
“Mi ne vidimo da je poboljšan kvalitet života građana BiH, povećan stepen kontrole poslovanja preduzeća i isplate plaća ili da su potpisani kolektivni ugovori. Bojim se da, čak i ako je ispoštovan veliki broj obaveza, to još nije zaživjelo na terenu”, kazala je Čengić.
Ona dodaje i kako se kasni u ispunjenju obaveza iz reformske agende te da su u planovima rada entitetskih vlada i Vijeća ministara BiH pojedini datumi odavno prekoračeni.
“Mi smo pitali zašto su tako kratki rokovi u akcionim planovima i oni su nam kazali da je to poticaj kako bi radili brže. Dosta rokova je probijeno”, rekla je Čengić.
Što se tiče tvrdnji vlasti da će reforme tek u narednim godinama pokazati efekte, Čengić smatra da je to vrlo moguće i da bi svi trebali biti optimisti.
“Krajnje je vrijeme da se u ovoj zemlji stvari promijene nabolje i da krenemo i mi ukorak sa civilizovanim svijetom. Međutim, poznavajući ove političke strukture koje su na vlasti posljednjih dvadeset godina, ja baš nisam optimista”, istakla je Čengić.
Boji se da će nakon lokalnih izbora u BiH uslijediti neka nova kampanja s obzirom na to da bi najavljena promjena Ustava FBiH, kao i ostala krupna pitanja, mogla usporiti evropske integracije BiH.
“Naši političari do sada nisu pokazali da su spremni raditi. Oni su skloni tome da otvaraju krupna politička pitanja koja su jalova. Mislim da je aktuelna struktura na vlasti sklonija da se bavi uopćenim političkim pitanjima umjesto da se uhvate ukoštac sa krupnim pitanjima koja bi donijela dobro svim građanima BiH”, dodaje Čengić.
Zaključuje kako reformska agenda nije dobro objašnjena građanima BiH.
“Bio je pokušaj kampanje, ali mislim da nije imao efekta. To je bilo zanimljivo na ravni asocijacija, ali ne znam baš da li su građani BiH to razumijeli kako su kreatori kampanje željeli”, rekla je Čengić.
