Građani Bosne i Hercegovine uz brojne probleme koji ih sistematski melju, uskoro mogu očekivati još jedan. A on će početi kada na snagu stupi zakon kojim se u BiH, radi zaštite osobnih podataka građana, a u svrhu pristupa u članstvo EU, uvodi jedinstveni identifikacijski broj, kao što je, primjera radi, u Hrvatskoj uveden OIB.
Naime, uvjeti EU i međunarodni propisi nalažu da se zaštite osobni podaci građana i da se uvede jedinstvena identifikacija na državnoj razini koja broj cifara u identifikacijskom broju ograničava na 12.
Tako bi se u BiH trebao, za razliku od dosadašnjeg jedinstvenog matičnog broja građanina (JMBG) koji se sastoji od 13 cifara, ili matičnog broja firmi koji sadrži sedam cifara, uvesti OIB koji će, kao i u Hrvatskoj, sadržavati 11 cifara, i to 10 cifara do kojih se dolazi slučajnim odabirom i jednu koja služi kao kontrolni broj.
Međutim, uporedo sa ovom informacijiom krenula su i upozorenja o brojnim problemima koji nas mogu dočekati u tom procesu. A oni ponajviše proizilaze iz unutrašnjeg uređenja BiH, gdje izdavanje OIB-a nije u nadležnosti države, već će se ovo pitanje rješavati od entiteta do entiteta.
– OIB je tvorevina Evropske unije i nekih drugih savremenih demokratija koje čovjeka posmatraju s drugog aspekta, prevashodno kao poreskog obveznika. OIB je instrument kojim države koje su ga uvele evidentiraju svoje poreske obveznike. U Bosni i Hercegovini direktni porezi su u nadležnosti entiteta, a indirektni u nadležnosti države, pojasnili su za Klix iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.
No, kako naglašavaju iz ovog ministarstva, zbog toga će biti teško ili čak i nemoguće JMBG zamijeniti OIB-om, pa će se tražiti najprihvatljivije rješenje. Znajući da se u BiH i mnogo jednostavniji procesi zakomplikuju, a u njima najčešće ispaštaju građani, prelazak na OIB bit će prava avantura čiji je ishod, trenutno, teško sagledati.
Treba imati u vidu i činjenicu da je zbog brojnih komplikacija, a i zbog procjene da je taj postupak preskup za državu, Slovenija uz uvođenje OIB-a zadržala i JMBG građana, što i za BiH može biti jedna od solucija.
U istom problemu će se naći i Srbija, Crna Gora i Makedonija, s obzirom da je JMBG za sve građane bivše Jugoslavije uveden kao instrument humane evidencije građana kao individua s ciljem njihove sigurnosti te će njegovo potpuno ukidanje vući za sobom brojne probleme.
Sve će nam se to uskoro samo potvrditi, a bolno pitanje u BiH “ko je za šta nadležan” i ovoga puta doći će do maksimalnog izražaja.
