Bosna i Hercegovina dobila je 78 od mogućih 100 bodova u istraživanju o zdravstvu u državama, koje je proveo Univerzitet u Vašingtonu.
Indeks „Nacionalni nivo pristupa i kvalitete zdravstvene njege“ pokazuje da u našoj državi ljudi i dalje umiru od bolesti koje nisu smrtonosne u većini razvijenih država svijeta.
Najbliže najvišoj ocjeni je Andora, koja je dobila 95 poena, te Island, Švicarska i Švedska. U regiji je daleko ispred nas Slovenija, a iza nas su Makedonija i Srbija. Mi predvodimo grupu zemalja u kojoj su Kina, Urugvaj, Tajland, Libija, Vijetnam, Panama, Venecuela, Surinam, Gabon…
Prema podacima Univerziteta u Vašingtonu, Bosanci i Hercegovci umiru od tetanusa, dijabetesa, velikog kašlja, morbila, tuberkuloze, upale slijepog crijeva, čira na želucu…
Doktor Dragan Stevanović iz Opće bolnice „Abdulah Nakaš“ u Sarajevu za Avaz je kazao da je još prije rata jedan od glavnih kriterija za procjenu stanja zdravstva u državi smrtnost novorođenčadi te smrtnost od bolesti koje, zahvaljujući današnjoj tehnologiji, ne bi trebale biti neposredni uzrok smrti.
– Mislim da je ovo dobar princip, jer ocjenjivanje broja ljekara na broj stanovnika u biti ne znači ništa ukoliko nemate dobro organiziran zdravstveni sistem, kao što ga nema BiH. Ovdje se ide na krajnji rezultat i to je najbitnije – istakao je Stevanović.
Dodao je da mi u BiH najbolje znamo koje mjesto zauzimamo te da nam ne trebaju Amerikanci da bismo vidjeli šta nam se dešava u zdravstvu.
– Nažalost, stanje je loše, mi posljednjih deset godina ne radimo kvalitetna istraživanjima o uzrocima smrti. Nemamo evidencije kretanja zaraznih bolesti, pa čak i registara koji bi tretirali dijabetes, maligne bolesti. Dakle, sistem uopće ne možemo prilagoditi s onim šta je stvarna patologija među stanovništvom – naglasio je Stevanović.
Prema njegovim riječima, drugi problem je što i ono što aproksimativno znamo, kao to da je dijabetes jedna od vodećih bolesti kod nas i da imamo 10 posto oboljelih, ne koristimo i tu službu ne razvijamo.
– Naprotiv, sad je, naprimjer, KCUS ukinuo kliniku i napravio od nje neko malo odjeljenje. Dakle, nisam iznenađen ovakvim rezultatom istraživanja – zaključio je Stevanović.
Na pitanje koje je rješenje, kaže da se treba krenuti od osnova, dakle, zakona i strukture zdravstvenog sistema u BiH.
– Mi smo tetanus vakcinisali do rata, kao i difteriju. Ne znam kakva je danas situacija. Znam da seruma anitetanikum trenutno nema nigdje nabaviti u BiH, to se traži po cijeloj državi. Serumi za ujede zmija, također, nedostaju, još nekih vakcina nema. Ali to je posao onih koji programiraju javno zdravstvo te vlasti koje bi trebale provoditi ono što se programira, međutim, to se u BiH ne radi. Donedavno u Sarajevu nismo imali ni registar zdravstvenih radnika, nismo znali koliko imamo doktora. Pa o čemu mi onda govorimo, o kakvom sistemu – zapitao se Stevanović.
Izvor: avaz
