Rast produktivnosti rada osnovni je preduslov za dugoročan i stabilan ekonomski razvoj zemlje. Mjerenje efikasnosti proizvodnje jedan je od ključnih upravljačkih prioriteta. Bh. ekonomija ima problem niske produktivnosti, uprkos trendu blagog rasta posljednjih pet godina. U 2011. godini, produktivnost mjerena odnosom BDP-a i broja zaposlenih iznosila je 37.792 KM po zaposlenom, a u 2015. godini 39.586 KM. To znači da se u pet godina proizvedena vrijednost po zaposlenom uvećala tek za 1.794 KM. Poređenja radi, produktivnost u BiH je na 31 posto od prosjeka Evropske unije.
Slaba efikasnost
Detaljnija analiza produktivnosti po sektorima pokazuje da prerađivačka industrija u FBiH ima četiri do pet puta nižu produktivnost rada u odnosu na prosjek EU-a. To znači da prosječan radnik u prerađivačkoj industriji u EU za jedan dan proizvede više nego radnik u FBiH za četiri dana. Stručnjaci smatraju da je potrebno ulagati u znanje i vještine, a da su presudni faktori zalaganje na poslu, te disciplina kako bi se podigao nivo produktivnosti.
Profesorica na Odsjeku za mikroekonomiju Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Danijela Martinović izjavila je za Faktor da su izostala ulaganja u najnovije tehnologije.
– Problem sa produktivnosti i efektivnosti naših radnika vezan je za neadekvatne tehnologije, zastarjelu opremu i zastario način rada. Treba razmišljati o novim tehnologijama, novim i efikasnijim organizacijama rada. Naše firme imaju nizak stepen inovativnosti i ne prihvataju nove metodologije i načine rada – pojasnila je Martinović.
Nemotivirani radnici
Naša sagovornica kaže da je drugi aspekt problema niska motiviranost domaćih radnika. Navodi da se radnici trebaju motivirati na razne načine, te im je potrebno osigurati uslove da se osjećaju ugodno na radnom mjestu. Dodaje i to da su takve pojave ipak rijetke u prerađivačkoj industriji u kojoj su radnici slabo plaćeni jer se većinom radi o nisko akumulativnim granama privrede.
