Manje od tri mjeseca pred početak slovenačkog šestomjesečnog predsjedavanja Evropskom unijom u medijima su se pojavile tvrdnje o navodnom prijedlogu premijera Slovenije Janeza Janše za prekrajanje granica na Zapadnom Balkanu.
Prema objavljenom sadržaju govori se o prekrajanju granice Srbije i Kosova, te se predviđa mogućnost otcepljenja bh. entiteta Republika Srpska, pripajanje dijelova Crne Gore i Sjeverne Makedonije s albanskom većinom Albaniji, te priključenje dijela Bosne i Hercegovine Hrvatskoj.
Secesionistička retorika
Iz Ambasade SAD u BiH su navli da neće komentarisati špekulacije o navodnom “non paperu”. Međutim, kako su naveli za N1, stav SAD po pitanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i budućnosti BiH kao jedinstvene države predodređne za euroatlantsku zajednicu je dobro poznat i nepromijenjen.
“Mi smo privrženi principima Dejtona – Bosna i Hercegovina je demokratska, multietnička, suverena i nezavisna država sa neupitnim teritorijalnim integritetom. Što se tiče statusa BiH, tu nisu bitna mišljenja o istom, nego činjenice i međunarodno pravo. Teritorijalni integritet i suverenitet BiH garantovani su Dejtonskim mirovnim sporazumom. Niti Dejton, niti Ustav BiH ne daju pravo na otcjepljenje niti jednom od dva entiteta. Svako djelovanje usmjereno na razgradnju BiH predstavlja kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nijedan entitet nema budućnost izvan BiH”, kazali su za N1 iz Ambasade SAD u BiH.
Secesionistička retorika, dovođenje u pitanje postojanja bilo kojeg od dva entiteta, dovođenje u pitanje posvećenosti SAD i EU ili drugih partnera unapređenju stabilnosti i prosperiteta BiH, primarno ima za cilj udaljavanje od napornog rada i odgovornog dijaloga koji su potrebni za reforme kojima bi se vratilo povjerenje građana, podstakao ekonomski oporavak i doprinijelo napretku BiH u ostvarivanju ciljeva vezanih za EU, naveli su.
O cijelom slučaju pitali smo i Ured visokog predstavnika u BiH.
“Prema izjavama Paddyja Ashdowna, njemu je lično u Londonu 6. maja 1995., prigodom obilježavanja 50. obljetnice pobjede nad fašizmom, predsjednik Republike Hrvatske, dr. Franjo Tuđman, ‘odao’ svoju politiku prema Bosni i Hercegovini. Tada je predsjednik Tuđman – na nagovor Paddyja Ashdowna, kojeg je prvi put sreo u životu – iscrtao famoznu ‘salvetu’ u kojoj su izričito ocrtane njegove težnje prema Bosni i Hercegovini. A meni je 1996. godine, Momčilo Krajišnik predao na Palama fino izrađenu geografsku kartu, po kojoj bi BiH odustala od Neuma, a Hrvatska bi bila iz ‘jednog komada’. A zauzvrat, Bosna I Hercegovina bi dobila česticu od cca. 20 kilometara, južno od Dubrovnika, na crnogorskoj granici. Novost je bila i u drugom detalju. Pola morske obale bi pripadalo Republici Srpskoj. Tu kartu čuvam negdje u Austriji”, kazao je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko za N1.
Put ka EU
Poručio je da je vrijeme prekrajanja granica prošlo.
“Upravni odbor PIC-a u više je navrata potvrdio svoju neupitnu opredijeljenost za teritorijalni integritet i temeljnu strukturu BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta. Dayton ne daje mogućnost raspada države i u tom pogledu stav OHR-a ostaje jasan i nepromijenjen. Stoga je javni i politički diskurs u BiH najbolje usmjeriti na to kako ubrzati reforme da bi se poboljšao svakodnevni život ljudi i unaprijedio put BiH ka integracijama u EU”, naveo je Inzko za naš portal.
Iz Delegacije Evropske unije/specijalnog predstavnika EU, šefova misija zemalja članica Evropske unije u Bosni i Hercegovini i komandata EUFOR-a, poručili su da je Evropska unija je nedvosmisleno posvećena suverenitetu, cjelovitosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.
“To smo više puta ponovili i naš stav je čvrst i nepromjenjen. Evropska unija i njene zemlje članice u potpunosti i snažno podržavaju evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina bi trebala iskoristiti 2021. kao neizbornu godinu za ubrzanje reformi utvrđenih u 14 ključnih prioriteta Evropske komisije kako bi napredovala na putu ka Evropskoj uniji. Nastavljamo podržavati te napore”, naveli su za N1.
