Međunarodni dan žena obilježava se širom svijeta, svake godine 8. marta, a nastao je kao dan borbe žena za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost.
Prvi put je obilježen 28. februara 1909. u New Yorku, u organizaciji Socijalističke partije Amerike, u znak sjećanja na godinu dana ranije održan protest Sindikata radnica u tekstilnoj industriji (ILGWU).
Prijedlog o uspostavljanju Dana žena, nakon prvog obilježavanja u SAD-u, dala je u augustu 1910. njemačka socijalistkinja Luise Ziets, a podržala ju je Clara Zetkin. Godinu dana kasnije, počeli su i prvi evropski protesti kojim su žene tražile jednaka prava – na njima je, u Austro-Ugarskoj, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj, učestvovalo više od milion ljudi.
Godine 1912. su i žene u Francuskoj zatražile pravo glasa, u koje spada i pravo da budu izabrane, a potom i žene u Holandiji, Švedskoj i godinu dana kasnije i u Rusiji. U Njemačkoj je 1918. godine prvi put uvedeno pravo žena da glasaju ali i da budu izabrane. To je bio prvi veliki uspjeh pokreta žena u ovoj zemlji.
Godinu dana ranije, 8. marta 1917, demonstracije za Dan žena u Petrogradu bile su jedan od pokretača ruske revolucije.
Na Drugoj međunarodnoj konferenciji žena u Moskvi 1921. odlučeno je da se 8. mart u cijelom svijetu proglasi Međunarodnim danom žena. Inače, Dan je proglašen za praznik u Rusiji 1917. i slavili su ga uglavnom socijalistički pokreti i komunističke zemlje, sve do 1977. kada su ga usvojili Ujedinjeni narodi.
Na zapadu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom, a zamjenski je praznik postao Majčin dan koji se obilježava u čast majki i majčinstva svake druge nedjelje u maju. Dan žena ostao je državni praznik u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgiziji, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu, a obilježava se cvijećem i poklonima.
Iako borba žena traje već stotinu godina, ona još uvijek nije završena. Žene u cijelom svijetu još uvijek se bore s raznim predrasudama, posebno u poslovnom svijetu, još uvijek manje zarađuju od svojih muških kolega, a često su izložene seksualnom uznemiravanju, mobingu i zlostavljanju. U nekim dijelovima svijeta ženama su, pak, uskraćena gotovo sva osnova ljudska prava.
Pritom, kao i većina praznika, i ovaj je podlegao komercijalizaciji, pa se na ovaj dan ženama uglavnom poklanja cvijeće, dok se njegova suština potpuno zaboravlja – većina ljudi i ne zna zašto se slavi 8. mart, ne zna da ovaj dan slavi borbu žena za ravnopravnost, već smatra da slavi generalno ženski rod.
A kako pripadnice ljepšeg spola u BiH gledaju na ovaj praznik, šta im on predstavlja, ali i šta bi željele da dobiju na poklon za ovaj dan, pogledajte u našoj anketi:
