Broj prijava o neeksplodiranim ubojitim sredstvima iz tri rata koja su se u proteklom stoljeću vodila na području Bosne i Hercegovine Federalnoj upravi civilne zaštite je sve veći.
Činjenica je da su ratovi koji su tokom posljednjih stotinu godina vodili na prostoru jugoistočne Europe, naročito tokom devedesetih godina prošlog vijeka, ostavili smrtonosno naslijeđe.
Prijave najčešće upućuju građani, a neeksplodirana ubojna sredstva moguće je na naći skoro na svakom mjestu, kazao je direktor Federalne uprave Civilne zaštite (FUCZ) Fahrudin Solak, navodeći primjer platoa Skenderije na kojem je u toku izvođenja radova na sanaciji platoa ispod starih ploča pronađen minobacački projektil.
“Bombe i tromblone nalazimo na mjestima gdje nikada ne biste posumnjali. Nema mjesta u FBiH gdje nismo pronašli neko neeksplodirano ubojno sredstvo“, rekao je Solak i dodao kako NUS najčešće pronalaze građani u baštama ili prilikom izvođenja radova na kućama zbog čega iz FUCZ-a svakodnevno apeliraju na građane da prijavljuju nove pronalaske.
U Federalnoj upravi Civilne zaštite rađena je analiza u kojoj su utvrdili koja mjesta su bila najčešće potencijalne mete saveznika i njemačkih snaga tokom bombardovanja, prilikom čega je ustanovljeno da su najčešće mete bombardovanja bili mostovi, pruge i željezničke stanice.
Tako je veliki broj neeksplodiranih ubojitih sredstava pronađen u sarajevskim naseljima Alipašino Polje, Boljakov Potok, Dolac-Malta, a u posljednje vrijeme FUCZ je često radio u Bihaću uz prugu ili u blizini mostova kod rijeke Save u Brčkom.
Nedavno su kod Slavonskog Broda pronašli aviobombu koju uskoro moraju izvaditi i uništiti.
Zanimljivo je na kojim sve mjestima građani pronalaze NUS.
“Dosta je sredstava uklonjeno nakon što su pronađena u zaostalim terenskim skladištima, kao i prilikom pružanja podrške policijskim organima u rasvjetljavanju krivičnih djela. Dio sredstava je također predat zbog savjesnih građana kod kojih su se nalazila nakon 1995. godine”, rekao je Solak.
U svakom kantonu dnevno bude jedna do dvije prijave, a građani prilikom pronalaska najčešće paničare, pa je zabilježen i veliki broj slučajeva da građani NUS ostavljaju pored kontejnera ili u same kontejnere čime dovode u opasnost i druge građane.
“I nakon toliko godina to je izuzetno opasno oružje“, rekao je Solak navodeći kako nesavjesni građani često izazovu probleme koji srećom i zahvaljujući brzoj reakciji FUCZ-a završe bez nesreća.
“Zabilježeni su i primjeri namjernog bacanja NUS-a u kontejnere ili druga mjesta, a u Hadžićima smo zabilježili slučaj u kojem je grupa muškaraca ušla u minsko polje u potrazi za starim željezom. Tamo su pronašli aviobombu s 250 kilograma eksploziva koju su željeli prodati kao staro željezo, ali srećom jedan od njih je bio savjestan i upozorio da zbog toga mogu stradati”, ispričao nam je Solak.
Pored svakodnevnih intervencija, iz FUCZ-a vrše i preglede terena, ali nije moguće izvršiti pregled kompletnog terena u FBiH zbog čega stalno insistiraju na pomoći građana.
“Teško se baviti procjenom broja zaostalih neeksplodiranih ubojnih sredstava bilo koje vrste iz bilo kojeg rata. Svjedoci smo da širom Europe često pronalaze NUS iz prethodnih ratova. Samo od početka ove godine zbog neeksplodiranih avionskih bombi izvršene su obimne evakuacije u Londonu, Solunu, Antwerpenu, Beogradu, a prije nekoliko sedmica jedna od aviobombi teška 500 kilograma pronađena je u okolini Sarajeva”, rekao je Solak navodeći kako se s ovim problemom ne suočava samo BiH, jer je cijela Europa bila meta bombardiranja.
Kako pronalaze i NUS iz Prvog svjetskog rata, a i tehnologija je napredovala, današnje oružje je puno izdržljivije što znači da će se neka od njih u zemlji zadržavati i duže od 100 godina, koliko je prošlo od tog rata.
“Tokom posljednjih deset godina na području FBiH uklonjeno je i uništeno više od 102.000 komada eksplozivnih sredstava svih vrsta i namjena iz različitih historijskih perioda. Najstarija uklonjena granata je model iz 1861. godine koja je već na početku Prvog svjetskog rata bila zastarjela i povučena iz naoružanja. Moram naglasiti da sva uklonjena sredstva nisu borbeno upotrebljena ili su zakazala, odnosno nisu se aktivirala”, objasnio je Solak svakodnevne poslove na kojima radi FUCZ.
Federalna uprava civilne zaštite je tokom posljednjih godina uništila između 9 i 12 hiljada komada eksplozivnih sredstava na godišnjem nivou i taj trend je uglavnom konstantan.
“Uzevši u obzir činjenicu da se često pronalaze eksplozivna sredstva iz Prvog, a posebno iz Drugog svjetskog rata, slobodno mogu reći da će potreba za obučenim timovima koji će se boriti protiv ove vrste opasnosti kod nas postojati još najmanje stotinu godina“, rekao je direktor FUCZ-a.
FUCZ u svakom kantonu ima i poligone za uništavanje, ali se ipak suočavaju s problemima kada im pojedini kantoni ne žele dati lokaciju na kojima mogu uništiti neeksplodirana ubojna sredstva. Problem se javlja jer se pojedina pronađena sredstva nemoguće izmjestiti iz jednog kantona u drugi jer to zahtijeva evakuaciju građana, zaustavljanje saobraćaja, ali i predstavlja izvjestan vid opasnosti.
No iz FUCZ-a se nadaju da će riješiti taj problem, kao što nastavljaju riješavati ove izuzetno opasne probleme za građane BiH.
