Dok se u svijetu već uveliko poduzimaju serološka testiranja stanovnika na koronavirus, kojima se mogu otkriti asimptomatski slučajevi, u Bosni i Hercegovini se postepeno počinje primjenjivati ova metoda i u javnom, ali i privatnom sektoru.
Koliko oni doprinose stvarnoj procjeni epidemiološke situacije, objasnila nam je prof. dr. Almira Hadžović-Džuvo, profesorica na Katedri za fiziologiju čovjeka na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.
“Serološki testovi su krvni testovi pomoću kojih se može utvrditi da li su ljudi bili izloženi određenom patogenu, u ovom slučaju virusu uzročniku Covid-19 infekcije, kao i kakav je njihov imunološki odgovor. Suprotno tome, RT-PCR testovi koji se trenutno globalno koriste za dijagnosticiranje slučajeva Covid-19 ukazuju na prisutnost virusnog materijala. PCR testovi bez obzira na njhove nedostatke, kao što su duže čekanje na rezultate, česte lažno negativne rezultate, nemogućnost utvrđivanja imuniteta, posjedovanje posebne opreme i uslova rada i slično, ostaju ‘zlatni’ standard u dijagnostici i praćenju toka bolesti. Međutim, značaj seroloških testiranja je važan i neupitan, posebno sada kada je neophodno pristupiti ublažavanju restriktivnih mjera kako bi se omogućio postepen i siguran povratak u ‘normalan’ socijalni i ekonomski ambijent življenja”, govori nam Hadžović-Džuvo.
Serološki testovi su uglavnom brzi testovi za koje se koristi krv uzeta iz prsta ili vene i u kojima se određuje prisustvo antitijela, kao dio imunog odgovora organizma. Stoga Hadžović-Džuvo naglašava da kvalitetna i pouzdana serološka testiranja za vrlo kratko vrijeme omogućavaju ispitivanje velikog dijela populacije, što je od posebnog značaja za procjenu broja osoba koje su stekle imunitet, kao i za otkrivanje asimptomatskih slučajeva.
“Identifikacijom osoba koje su stekle trajni imunitet, prisustvo IgG antitijela, njihov povratak na radno mjesto bio bi omogućen, prema podacima istraživanja koja su do sada dostupna, što u vremenu ispred nas postaje jedan od prioriteta. Pod asimptomatskim pacijentima podrazumijevamo osobe koje su inficirane i mogu virus prenijeti drugim osobama, a ne pokazuje nikakve simptome”, govori nam Hadžović-Džuvo.
Nadalje ona ističe kako asimptomatski pacijenti predstavljaju posebno značajan dio populacije iz više razloga.
“S obzirom na to da nemaju simptome i RT-PCR testovima se rijetko otkrivaju, oni su uvijek potencijalni izvor širenja zaraze. Pouzdanim serološkim testiranjem moguća je njihova brza identifikacija, utvrđivanjem prisustva IgM antitijela, i iz tog razloga uvođenjem masovnih seroloških testiranja u razvijenim zemljama, sve veći broj novozaraženih je upravo iz grupe asimptomatskih pacijenata. Obzirom na sve ovo, sigurna sam da će sve buduće strategije usmjerene na vraćanje osoba u njihovo radno okruženje podrazumijevati obavezno serološko testiranje kako bi se, između ostalog, smanjio rizik povratka na radno mjesto asimptomatskih slučajeva, što bi moglo dovesti do brzog ponovnog povećanja broja novozaraženih”, upozorava profesorica.
Velike brojke o broju novih slučajeva u brojnim evropskim zemljama, najviše u Italiji i Španiji, uglavnom su rezultat otkrivanja asimptomatskih slučajeva. Kako nam je nedavno u razgovoru kazao medicinar iz Lombardije Haris Kadić, uz više testiranja Italija pronalazi slučajeve zaraženih bez ikakvih simptoma, što su napori države u suzbijanju epidemije.
Kako su još na početku pandemije isticali stručnjaci iz svijeta medicine, najopasniji prijenosnici infekcije Covid-19 su oni koji nemaju nikakvih znakova koji upućuju na bolest, a pri tome se slobodno šetaju ulicama. Danas, kada pojedine zemlje pogođene pandemijom najavljuju ublažavanje mjera blokade, među naučnicima postoji bojazan da bi našu planetu mogao pogoditi novi val izbijanja koronavirusa.
Kako otkrivanje asimptomatskih slučajeva pomoću seroloških testova može pomoći u sprečavanju pojave novih slučajeva, nadalje nam govori Hadžović-Džuvo.
“Već je dobro poznata činjenica da je broj asimptomatskih slučajeva od početka pojave pandemije veliki, te se pretpostavlja da je i značajan broj populacije preležao bolest bez simptoma i stekao na ovaj način imunitet. Stoga, masovnim serološkim testiranjem možemo izvršiti realniju procjenu epidemiološke situacije i utvrditi do kojeg procenta u sticanju kolektivnog imuniteta se nalazimo u ovom momentu, dok čekamo vakcinu i planiramo smanjenje restriktivnih mjera. Kao i sva druga testiranja, i ova testiranja imaju svoje nedostatke. Testovi moraju biti pouzdani i kvalitetni da bi bili efikasni, te ih je neophodno raditi u dokazano pouzdanim i provjerenim zdravstvenim ustanovama. Osim toga, negativni rezultati ne isključuju infekciju u ranoj fazi jer je neophodno vrijeme za formiranje antitijela koje dokazujemo u krvi. Stoga je jako važno da testiranim osobama protumačimo test na ispravan način”, zaključila je profesorica.
Serološka testiranja u BiH do sada su uvedena u nekoliko gradova. Prateći svjetske tokove, Eurofarm je od ove sedmice krenuo sa serološkim testiranjima na svim svojim lokacijama u Sarajevu, Goraždu, Visokom i Tuzli. Testiranje košta 60 KM, a na rezultate se čeka sat vremena. Također serološka testiranja rade i u poliklinici Al Tawil.
Izvor: Klix.ba
