Tokom visokih ljetnih temperatura organizam se mora adekvatno prilagoditi vremenskim uslovima spontano i bez velikih naglih promjena kako temperature tijela tako i metaboličkih procesa u organizmu.
Danas posebnu pažnju posvećujemo pacijentima sa bolesti kardiovaskularnog sistema i pacijentima koji koriste lijekove od strane psihijatra.
Prvi faktor u pripremi organizma za ljetne temperature predstavlja ispravna ishrana i adekvatan unos tekućine koji u ljetnim povišenim temperaturama mora iznositi značajno više nego tokom hladnih dana. Unos tekućine treba da prati kontinuirano gubitak, tako da pacijent sam mora procjeniti da li se više preznojava ili boraveći u toplim prostorima više odaje toplote putem disanja i isparavanje preko kože.
S tim u vezi unos tekućine za zdrav organizam treba da bude od 3-4 l tekućine tokom 24 h a za pacijente koji koriste terapiju za srce, krvne sudove ili povišen krvni pritisak omjer unosa tekućine mora da bude usklađen sa više faktora a to su: realna potreba organizma, uticaj gubitka tekućine putem lijekova (gubitak putem urina) i pojačan gubitak zbog povišene vanjske temperature preko znojenja i izraženijeg disanja.
S tim u vezi navedena kategorija pacijenata trebala bi unositi znatno više tekućine u odnosu na hladne dane i to kontinuirano u manjim količinama tokom svakog 1-2 h sa unosom oko 150ml tekućine (jedna čaša vode ili voćnog napitka) vodeći takođe računa o kontinuiranom gubitku tekućine (diurezom) kako ne bi došlo do naglog opterećenja organizma pojačanim volumenom. .
Za pacijente koji koriste antihipertenzivne lijekove uticaj povišenih vanjskih temperatura dovodi do pojačanog širenja krvnih sudova i samim time do pojačanog efekta lijekova koji snižavaju krvni pritisak tako da kod hipertoničara bi trebalo kontrolisati vrijednosti krvnog pritiska prije uzimanja terapije te reducirati doze standarnih lijekova za krvni pritisak i do 50% manje u odnosu na ranije i hladnije vremenske uslove.
Konzumiranje voća je vrlo bitno zbog nutritivne vrijednosti a preporučujemo prije svega svježe voće bez aditiva i šećera i to:
- Bobičasto voće ( borovnice, maline, kupine, jagode) sadrže mnogo flavonoida i antioksidanasa te pomažu u snižavanju krvnog pritiska i poboljšalju funkcije krvnih sudova.
- Lubenica je preporučljiva u toplim danima, sastavom sadrži likopen koji štiti srce a ima visok udio vode te adekvatno hidrira i poboljšava cirkulaciju.
- Jabuke imaju izrazito jak izvor antioksidansa, vlakana posebno pektina za snižavanje holeteroloa, imaju visok sadrža vitamina C i kalija, uz to ne dovode do značajnog porasta šećera u krvni i pomažu smanjenju rizika od nastanka šećerne bolesti.
- Banane predstavljaju dobar izvor kalija te pomažu regulaciju krvnog prtiska
- Avokado, sadrži nezasićene masne kiseline i kalijum a ugodno osvježava;
- Narandže, grejp i limun sadrže mnogo vitamina C i utiču na bolju elastičnost krvnih sudova te smanjuju rizik za nastanak srčanog ili moždanog udara.
- Crno grožđe zbog sadržaja resveratola koji predstavlja polifenol za zdravlje srca, ublažava uplane procese i snizuje krvni pritisak.
- Kivi sadrži mnogo vitamina C, kalijum i utiče na smanjenje nakupljanja trombocita te sprečava nastanak krvnih ugrušaka i pojačava cirkulaciju.
- Biljna vlakna i žitarice snižavaju krvni pritisak i nivo holesterola koji su faktori rizika nastanka bolesti srca i krvnih sudova.
Obroci trebaju biti umjereno dozirani da sadrže mnogo povrća, maslinovo ulje, ribu, žitarice i kombinacije navedenog voća i to u omjeru jedne zdjelice tokom obroka.
Rizici od povišenih temperatura se ogledaju u tome što su temperature više, organizam se više napreže, dovodi do pada krvnog pritiska te ubrzanog rada srca i pojave simptoma otoka stopala, svrbeža kože, slabosti u tijelu i bezvoljnom i depresivnom ponašanju.
Za pacijente koji koristi lijekove antidepresive i antipsihotike preporučuje se da se manje izlažu sunčevoj svjetlosti jer lijekovi te vrste čine kožu osjetljivijom te moguće su pojave kožnih osipa ili kožnih reakcija tako da se predlaže upotreba zaštitnih krema visokog faktora zaštite. Takođe se za ove pacijente predlaže boravak u hladnijim prostorijama sa dovoljnim unosom tekućine.
Fizička aktivnost tokom vrelih ljetnih sati se apsolutno ne preporučuje, upotreba alkohola takođe dovodi do pogoršanja cirkulatornog sistema.
Kupanje hladnijom vodom, nošenje lagane odjeće od pamuka ili lana i zaštitni šeširi za glavu svakako su dobra opcija za svakog ko planira provoditi vrijeme na vrelim ljetnim danima.
Doc.dr.med.sc. Mirsad Selimović
Internista-Kardiolog
