Evropska unija želi kazniti Iran zbog opskrbe Rusije. Ministri vanjskih poslova EU-a sastaju se u ponedjeljak kako bi raspravljali o eskalirajućem sukobu na Bliskom istoku i naporima Evropske unije da podrži Ukrajinu protiv ruske invazije, uprkos otporu Mađarske.
Evropska unija planira novim sankcijama pogoditi ruske aktere i organizacije optužene za destabilizaciju demokratije i sigurnosti Moldavije uoči ključnog referenduma o članstvu u EU kasnije ovog mjeseca.
Unija također želi kazniti Iran za opskrbu Rusije balističkim projektilima za upotrebu u Ukrajini.
Sankcije EU-a koje će se usvojiti u ponedjeljak usmjerene su na kompanije i pojedince uključene u iranski program balističkih projektila i isporuku tog i drugog oružja Rusiji.
Jedna od meta je iranska državna aviokompanija Iran Air. Njemačka i Francuska već su najavile da rade na sankcijama protiv kompanije.
Iran osuđuje mjere Evropske unije
Iran je osudio predložene mjere EU-a.
“Jasno sam rekao i još jednom ponavljam: NISMO isporučili balističke projektile Rusiji. Ako Evropi treba slučaj da umiri izraelsku ucjenu, bolje je pronaći drugu priču,” objavio je ministar vanjskih poslova Abas Arakči na X-u u nedjelju.
In a meeting with @JosepBorrellF and @enriquemora in NY, I said the following:
1- Iran-Russia military cooperation is not new; has a history, long before the Ukrainian crisis began.
2- Some Europeans have provided Israeli regime with all kinds of sophisticated weapons, and… https://t.co/TzCwqxFWnf
— Seyed Abbas Araghchi (@araghchi) October 13, 2024
Uloga Irana i njegovih regionalnih opunomoćenika Hezbollaha u Libanu i Hamasa u Gazi bit će u centru pažnje na sastanku ministara vanjskih poslova u Luksemburgu.
EU se bori pronaći odgovor koji bi mogao pomoći da se sukob ne pretvori u spiralni regionalni rat na Bliskom istoku.
To će vjerovatno biti posljednji sastanak visokog diplomate EU-a Josepa Borrella, dok se bivša estonska premijerka Kaja Kallas priprema preuzeti tu ulogu.
Razgovarat će se i o blokadi Mađarske
Drugo veliko pitanje je godinu i po duga blokada Mađarske ključne politike vojne pomoći EU-a Ukrajini, Evropskog fonda za mir (EPF), vrijednog 6,6 milijardi eura (7,2 milijarde dolara).
Budimpešta ne želi slati oružje Ukrajini, smatrajući da time samo produžava rat.
“Iskreno govoreći, to je puno vremena, to je puno novca i to potkopava našu političku volju da podupiremo Ukrajinu na bilo kojem frontu”, rekao je zvaničnik EU-a u znak rastućeg nestrpljenja EU-a prema Mađarskoj.
Diplomatski ogranak bloka, Evropska služba za vanjsko djelovanje, osmislila je plan da doprinosi fondu EPF budu dobrovoljni, umjesto obavezni, kao tehničko rješenje za mađarsko protivljenje.
Diplomata EU-a rekao je da je Mađarska pokazala volju pristati na ovo rješenje.
Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy također će se sastati sa svojim kolegama iz EU-a, što je prvi put otkako je Velika Britanija napustila EU 2020. godine, a novi ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha razgovarat će s ministrima vanjskih poslova EU-a putem videoveze.
