
Već godinama škole u BiH bilježe pad broja upisanih učenika, ali u tekućoj školskoj godini statistika bilježi alarmantne podatke jer su upisana 152 odjeljenja osnovaca manje i čak 261 odjeljenje manje srednjoškolaca, ako se uzme u obzir da je optimalni prosjek u razredu 24 učenika.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2016/2017. školsku godinu u 1.840 osnovnih škola u BiH upisana su 287.694 učenika, što je manje za 3.648 učenika ili 1,3 posto u odnosu na prethodnu školsku godinu.
Kada je riječ o srednjem obrazovanju, u tekuću školsku godinu u 311 srednjih škola upisano je 126.965 učenika, što je, u odnosu na prethodnu školsku godinu, manje za 6.263 učenika, ili 4,7 posto, pišu Nezavisne.
Vasiljko Škrivan, direktor Centra srednjih škola u Trebinju, kaže da primijeti razliku u brojnosti đaka i da je ovakva situacija i te kako zabrinjavajuća.
– U našoj školi skoro svake godine je jedno odjeljenje manje. Ova školska godina broji 470 đaka, a prije petnaestak godina u klupama je sjedilo čak 740 srednjoškolaca. Jedno odjeljenje manje u prosjeku znači skoro dva profesora bez pune norme, što je kao i manjak djece višegodišnji problem – upozorava Škrivan.
Smanjen broj učenika se ne primijeti na području Banja Luke, tvrdi Miroslav Popržen, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije.
– Vjerujem da je na nivou države vidljiviji pad broja učenika nego na jednoj regiji, ali to nije ništa novo. Svjedoci smo da iz godine u godinu natalitet opada, a osim toga čitave porodice odlaze vani – navodi Popržen, dok izjavu nadležnih iz Republičkog pedagoškog zavoda nismo dobili jer su čitav dan bili na sastancima.
Stručnjaci smatraju da je sve manje đaka zbog pada nataliteta, ali i zbog toga što porodice s djecom odlaze van BiH, pa u inostranstvu nastavljaju školovanje. Sociolog Ranka Perić-Romić kaže da problem nisu samo niska primanja ljudi koji rade što se ne odlučuju za veći broj djece. Većim problemom smatra nedostatak posla u društvu, pa se mnogi mladi ljudi, djevojke i momci, slabo kreću, društveno su neaktivni, jer nemaju novca i zbog toga često ne zasnivaju brak.
– Ljudi koji ne rade, po prirodi stvari, vezani su za svoju kuću, ne mogu da se druže, međusobno komuniciraju, upoznaju, na kraju zasnuju brak i dobiju djecu – navodi Perić-Romićeva.
Kao drugi razlog navodi odliv mladih ljudi koji gledaju da svoj život zasnuju van granica BiH. Podsjetila je i na činjenicu da su se na ovom području odvijala ratna dešavanja s ogromnim stradanjem muške populacije, koje se odrazilo i na problem pronatalitetne politike i zasnivanja porodice uopće.
Izvor; nezavisne novine