Nakon otvaranja 51. Sajma šljive održano je stručno predavanje Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta iz Sarajeva. Prisutne je pozdravio prof. dr. Muhamed Brka, dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta i govorio o transferu znanja i temama koje će biti prezentovane na ovogodišnjem Sajmu šljive. Prva tema predavanja bila je ‘Izazovi i inovacije u voćarskoj proizvodnji“. O ovoj temi govorila je prof. dr. Pakeza Drkenda, istakavši kako zaštita vodnih izvora i domaća proizvodnja hrane trebaju biti strateški prioriteti za svaku državu.
Bosna i Hercegovina je teško usporediva sa razvijenim EU državama u pogledu intenziteta voćarstva, ima problema i u zaštiti, postojanosti prinosa i rashladnoj infrastrukturi.
“Važan pokazatelj je stopa samodostatnosti, koja je u opadanju zbog promjena u poljoprivrednim površinama i nepovoljnih klimatskih uslova u posljednjem desetljeću. Savremena proizvodnja hrane se suočava sa mnogobrojnim izazovima poput klimatskih promjena, pojave novih štetnika i bolesti, često uzrokovana globalizacijom i promjenama u klimi. Cijene voća, konkurencija na tržištu, nedovoljna infrastruktura za uzgoj skladištenje, hlađenje i transport voća, nedostatak kvalificirane radne snage i visoki troškovi rada, sve su to izazovi sa kojima se susreću poljoprivrednici,” rekla je prof. Pakeza Drkenda.
Primjena dronova, pametnih senzora, uvođenje novih tehnologija i biotehnologije može biti skupo i zahtijevati educiranje proizvođača i javnosti o prednostima i sigurnosti ovih tehnologija. Naša zemlja je potpisala Green deal sa Evropskom unijom i najveći dio tih obaveza koje moramo ispuniti do 2030. godine se odnosi na smanjenu upotrebu pesticida.
“Ali osim toga, za naše farmere i primjena aminokiselina predstavlja inovaciju. Biljke su ove godine bile u užasnom stresu. Zamolila bih da kaolinskom glinom da istretiraju listove, aminokiselinama, preparatima na bazi prolina ili nečega drugoga da pomognu da prežive taj stres. Primjena mikrohranjiva koja su lakše pristupačna biljci. Treba koristiti dostignuća klasične i standardne agrotehnike,” kaže profesorica sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu.
“Trebamo se fokusirati da ovo bosansko voćarstvo bude prepoznatljivo po kvalitetu. Jer mi kvalitetom možemo konkurisati. Ali za to nam treba pomoć i države, trebaju nam ciljana istraživanja, uključivanje mladih ljudi, fondova za apliciranja. Neophodno je da ljudi kako se u bilo kojoj modernoj proizvodnji, bila poljoprivreda ili drugo, mora ići multidisciplinarno. Ne može više samo poljoprivredna struka rješavati problem u poljoprivredi. Tu se moraju uključiti i ekonomisti i informatičari da bi smo ove izazove koji nam stoje mogli uspješno rješavati,” kaže prof. Pakeza Drkenda.
Ističe kako moramo ići i u urbanu poljoprivredu i iskoristiti sve resurse kako bi mogli proizvesti dovoljno hrane za predstojeću populaciju stanovništva na planeti Zemlji.
“Prognoze su da će nas do 2050. godine biti od devet do deset milijardi. A u ovom trenutku mi ostavljamo ekološki otisak gdje nam treba jedna i po planeta da bi smo imali za sve naše potrebe. Mora se ići ka tim inovacijama i iskoristivosti svega. Koliko god to sada skupo izgledalo, budućnost je takva da ćemo morati posezati za skupim rješenjima da bi smo imali dovoljno hrane. Te promjene idu brže nego smo očekivali. Moramo iskoristiti naše prednosti. Pristupiti novoj rejonizaciji zbog promjena koja se desila u klimi. To možemo prikupljanjem svih podataka. Za to nam je potrebna informatizacija i agronomi koji unose te podatke. Rješenje vidim u kompetencijskim centrima koji će raditi na realizaciji zajedničkih projekata imajući u vidu zajednički interes ali i rješavati lokalne probleme i preko kojih će se realizovati strategije,” smatra prof.dr. Pakeza Drkenda.
