Po njenim riječima, na ovoj dženazi bit će ukopana i žena, Đemila (Mahmut) Mahmutović. Imala je 33 godine kada je ubijena, a njeni posmrtni ostaci ekshumirani su iz masovne grobnice Zalazje, na području Srebrenice. Đemilin suprug Omer Mahmutović ukopan je 2010.
Čengić kaže da je najstarija žrtva koja će biti ukopana u Potočarima ove godine Alija (Huso) Salihović, rođen 1923. Njegovi posmrti ostaci pronađeni su u dvije masovne grobnice, Zeleni Jadar na području Bratunca i Pusmulići na području Srebrenice.
“Najmlađa žrtva koja će biti ukupana 11. jula u Potočarima jeste petnaestogodišnji Damir (Kemal) Suljić. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici Blječeva, na području Bratunca”, kazala je Čengić, dodajući da je njegov otac Kemal ukopan 2009.
Posmrtni ostaci maloljetnog Šefika (Ševal) Ademovića pronađeni su u masovnoj grobnici Budak, na području Bratunca, a posmrtni ostaci brata Jusufa ukopani su ranije.
Šesnaest godina je imao kada je ubijen Mesud (Hajrudin) Selimović, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici Glogova, na području Bratunca. Također, šesnaest godina su imali kada su ubijeni Munib (Mustafa) Salkić i Đemal (Sejdalija) Nukić.
Posmrtni ostaci Muniba Salkića ekshumirani su iz masovne grobnice Kozluk, na području Zvornika, a posmrtni ostaci Đemala Nukića iz masovne grobnice Zeleni Jadar, na području Bratunca. Njihovi posmrtni ostaci bit će ukopani pored posmrtnih ostataka njihovih očeva koji su ukopani ranije.
Hajrudin (Meho) Mujić ubijen je kada je imao šesnaest godina, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici Jarovlje, na području Vlasenice.
Mirzet (Selman) Salihović imao je sedamnest godina kada je ubijen. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz masovne gorbnice Kamenica, na području Zvornika, a bit će ukopani pored posmrtnih ostataka njegovog oca koji su ukopani ranije.
“Posmrtni ostaci oca Bajre (Salih) Harbaša bit će ukopani zajedno s posmrtnim ostacima sina Adema, koji je imao 21 godinu kada je ubijen. Posmrtni ostaci pronađeni su u masovnim grobnicama Kamenica, Čančari i Liplje na području Zvornika”, navodi Čengić.
Također, posmrtni ostaci oca Avdulaha (Emin) Hasanovića bit će ukopani zajedno s posmrtnim ostacima sina Ševketa, koji je imao 21 godinu kada je ubijen. Posmrtni ostaci oca i sina pronađeni su u masovnim grobnicama na području Kamenice u Zvorniku.
Posmrtni ostaci oca Hasana (Adem) Mehmedovića, koji su pronađeni na pojedinačnoj lokaciji u mjestu Lolići, na području Bratunca, bit će ukopani zajedno s posmrtnim ostacima sina Hazima koji je imao 22 godine kada je ubijen. Posmrtni ostaci oca pronađeni su u masovnoj grobnici Zeleni Jadar.
Braća Zejad (Mustafa) Imamović, koji je imao 19 godina, a čiji su posmrtni ostaci pronađeni u masovnoj grobnici Križevići na području Zvornika i dvadeset jednogodišnji Zaim, čiji su posmrtni ostaci ekshumirani iz masovne grobnice Kaldrmica na području Milića, zajedno će naći smiraj na ovogodišnjoj dženazi u Potočarima.
Također, braća Vahid (Šefik) Mustafić (35 godina) i Sakib (41) bit će ukopani na ovoj zajedničkoj dženazi. Posmrtni ostaci trećeg brata Muje ukopani su ranije, dok posmrtni ostaci Sakibovog sina Nihada nisu još pronađeni. Posmrtni ostaci braće Mustafić ekshumirani su iz masovnih grobnica Zeleni Jadar i Čančari.
Čengić podsjeća da su u mezarju Memorijalnog centra Potočari do sada ukopane 6.504 žrtave, s tim da 75 žrtava koje su ukopane u Potočarima nisu žrtve genocida i ukopane su u ranim fazama ukopa, dakle prije 2003. godine, odnosno prije zajedničkih dženaza, pored svojih članova porodica.
“Posmrtni ostaci 6.429 žrtava genocida ukopani su u Potočarima i 233 žrtve genocida ukopane su individualno, po zahtjevima porodica, na lokalnim mezarjima. Dakle, do sada su 6.662 žrtve genocida identificirane i ukopane”, navela je Čengić.
Među identificiranim žrtvama 440 su maloljetne osobe i 22 osobe ženskoga spola, koje su žrtve genocida počinjenog u julu 1995. godine.
Čengić napominje da se u Podrinje identifikacionom projektu (PIP) nalaze posmrtni ostaci 57 žrtava koje su zvanično identificirane i DNK analizom i od porodica, ali zbog nekompletnosti tijela porodice se još nisu odlučile za ukop.
Također, dodaje da se u PIP-u nalazi i oko 100 slučajeva vezanih za Srebrenicu 1995. godine, gdje je izolovan DNK iz koštanog uzorka, ali nema DNK podudaranja, jer nema uzoraka krvi.
Ona pojašnjava da su u nekim slučajevima ubijene kompletne porodice pa nema ko dati krv, a postoje i slučajevi gdje ubijena osoba nije imala bližih srodnika pa iz tog razloga nema uzoraka krvi s kojim bi se uporedili pronađeni koštani uzorci.
Glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH kaže da se 143 otvorena slučaja nalaze u PIP-u, dakle postoji DNK nalaz kojim je utvrđen identitet i u narednom periodu će biti zakazane identifikacije.
Dodaje da su posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni u ranijem periodu uglavnom u sekundarnim masovnim grobnicama otkrivenim na području Zvornika, ali i drugih općina Podrinja – Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Milića i na drugim mjestima.
“Žrtve genocida u Srebrenici pronađene su na 150 različitih lokaliteta. Do sada je na području Podrinja pronađena 81 masovna grobnica. Uglavnom je riječ o sekundarnim, odnosno izmještenim masovnim grobnicama. Samo osam grobnica je primarnog karaktera, a sve ostale su sekundarne u nekim slučajevima čak i tercijarne masovne grobnice”, ističe Čengić.
Ističe da je riječ o izmještanju posmrtnih ostataka s primarnih lokacija na druge udaljene i skrivene lokalitete radi skrivanja tijela i počinjenog zločina. Napominje da je izmještanje masovnih grobnica uzrokovalo nekompletnost tijela, “u velikoj mjeri otežalo je proces identifikacije posmrtnih ostataka i izazvalo dodatne boli i traume za porodice nestalih”.
Posljednja masovna grobnica gdje su pronađene žrtve genocida jeste masovna grobnica otkrivena u decembru 2015. na smetljištu u Kozluku, na području Zvornika, iz koje je ekshumirano 55 posmrtnih ostataka – 15 kompletnih i 40 nekompletnih tijela.
Čengić navodi da je jedan broj žrtava pronađen i na površini terena na području Zvornika, Bratunca i Srebrenice. Tamo gdje su ubijeni ostali su da leže dugi niz godina, što je također za posljedicu imalo nekompletnost tijela.
“Kada je riječ o žrtvama genocida počinjenog u julu 1995. godine, još se traga za posmrtnim ostacima više od 1.000 žrtava”, zaključila je Čengić u razgovoru za Fenu.
