Iako se mislilo kako će se i Rudnik Soli pridružiti brojnim tuzlanskim kompanijama koje su zbog dugovanja, lošeg upravljanja i nepriznavanja poraza nadležnih dovedeni na rub stečaja – njegovi pogoni danas rade jače i brže nego ikada prije. Revolucija koju je svojim dolaskom 2016. godine najavio tada imenovani direktor Anis Šaldić, sada je stvarnost, piše rtvslon.ba.
So se crpi i obrađuje po najvišim svjetskim standardima, uredno i na vrijeme isporučuje kupcima, dok su radnici uz sve to spremni za svaki novi dan. Priznaju, u početku, bilo je straha, ali sada je tu samo povjerenje jer konačno mogu kazati kako rade u kompaniji koja garantuje visokostandardne uslove rada, te platom, doprinosima i drugim načinima, nagrađuje svoje radnike.
Rezervoari konačno imaju samokontrolu, sigurnost koja je na najvišem nivou i za radnike i za okolinu a zadovoljstvo uslovima rada primjetno je već pri samom dolasku u tuzlansko naselje Tetima. Upravo ovdje, desetinama godina unazad Tuzla crpi ono po čemu je nadaleko poznata – so. Rudnik, kao rudnik – asocijacija je na stari sistem, zastarjelu opremu i sivilo, ali ne i u ovom dijelu grada. Skoro pa svakodnevna ulaganja u modernizaciju proizvodnih pogona, ono je što pozitivno utječe i na proizvodnju soli, ali i na profesionalizam svih zaposlenih radnika.
“Pa nova oprema je sad bolja i za rezervoare, za sve, za pumpe, temperature, za preliv rezervoara, za Jurkiće. Sad je sve elektronika: u slučaju svega imamo alarme koji se pale uz upozorenja. Prije ništa od ovoga nije bilo i tako…”, kaže Suad Mahmutović, radnik na Pumpnoj stanici Tetima.
Prije nije bilo ni direktora Anisa Šaldića koji je, po preuzimanju funkcije u junu 2016. godine, svaki segment Rudnika soli transformisao i unaprijedio. Iako je, kaže, na početku bilo straha od nepoznatog, modernizacija je vrlo brzo objeručke prihvaćena među radnicima. Zajedno sa unapređenjem uslova rada, vrlo brzo su se, kaže Šaldić, i dugovi koje je zatekao, sveli na nulu.
“Moram naglasiti da je ta vrijednost bila preko 3 miliona KM duga. Zatekao sam da radnicima nisam mogao podijeliti niti plaće. Danas kad govorimo o tim istim stvarima, Rudnik više nikome nije dužan. Isplatili smo preko 3 miliona dugovanja. Na računima imamo toliko sredstava da možemo u naredne tri godine radnicima podijeliti plate”, kaže dipl.ing.teh. Anis Šaldić, generalni direktor Rudnika Soli Tuzla.
.jpg)
Ključ uspjeha Rudnika soli leži u činjenici da je na čelno mjesto došla mlada osoba spremna na izazove. U prilog tome ide i veliki broj uspješnih poteza koji obaraju sve državne, pa i regionalne rekorde.
“U uspjesima koji su višemilionski, pa evo i u recimo prvih šest mjeseci, imali smo 500% iznad planiranih dobitaka”, dodaje Šaldić.
Da je na mjestu novopostovaljenog kućišta za upravljanje i nadzor rezervoara za isporuku soli kojom se neprekidno snabdijeva Sisecam Soda Lukavac, tuzlanska Solana, ali i Panonika Tuzla, nekada bila izuzetno stara instrument tabla, potvrđuju još fotografije koje nam pokazuju radnici. Međutim, u posljednja tri mjeseca, uređaj koji niveliše omjer slatke i slane vode u rezervoarima garant je ubrzanja sigurne i okolinski čišće proizvodnje. Ali tu se ne staje. Radna mjesta preko 1.000 radnika koja Rudnik soli, što direktno, što indirektno svojim uspješnim poslovanjem čuva u Tuzlanskom kantonu, u narednom periodu dodatno će biti osigurana.
“Ono što još nadalje planiramo jeste uvođenje ušteda u energetskom sektoru, a to je da na starim pumpama, koje sam zatekao iz 1980. godina, koje nisu modernizovane do danas, moram priznati da u slijedećoj fazi je postavljanje i instaliranje pumpi koje će biti sa motorima na frekventni pogon”, zaključuje Šaldić, generalni direktor Rudnika Soli Tuzla.
A upravo frekventni pogon investicija je kojom će se napraviti uštede od 30 posto na potrošnji električne energije i to za nesmetano obavljanje istih mehanizacijskih funkcija. To znači da će se, umjesto za četiri, finansijska isplativost ovakvog poteza pokazati za manje od godinu dana.
Tako će se Rudnik Soli Tuzla još jače pozicionirati na lidersku poziciju pogona koji, iako bosanskohercegovački, rade po svjetskim standardima i za sobom ostavljaju višemilionski profit.
Akta.ba
