Predviđene izmjene Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju najviše će biti usmjerene na buduće penzionere. Planirano je povećanje dobne granice za penzionisanje sa 65 na 67 godina, ali iz Udruženja penzionera ističu da ni stariji penzioneri, odnosno oni koji su penzionisani do 31. jula 1998. godine, kada je stupio važeći zakon o PIO-u na snagu, ne smiju biti zapostavljeni.
Direktor Zavoda Penzijskog osiguranja FBiH Zijad Krnjić ističe kako je reforma neophodna te kako je postojeći Zakon trebalo mijenjati još prije deset godina.
-
Februarske penzije danas na računima: najniža sada 666,76 KM3 sedmice ranije
“Reforma je neophodna, jer Zakon po kojem mi sada radimo je donesen 1998. godine, a u međuvremenu je neznatno mijenjan. Veliki broj stavki iz postojećeg zakona je prevaziđen. Zakon je trebalo mijenjati još prije desetak godina, jer je proizveo niz nepravednosti u smislu visine penzija. Stari penzioneri su oštećeni, a nove penzije su prenapuhane i nećemo ih još dugo moći izdržati”, ističe Krnjić.
On naglašava da će BiH prilagođavati svoj sistem onome što je već prisutno u većini zemalja Evropske unije, kazavši da se može očekivati podizanje dobne granice za penzionisanje muškaraca i žena.
“Izmjena će biti i u tome što će pored osnovnog penzijskog osiguranja biti uvedeno i dobrovoljno osiguranje, koje će biti slično životnoj štednji. Novi zakon je više orjentisan prema godinama koje slijede, ali i dalje ostaje sistem međugeneracijske solidarnosti, tako da će izmjene zakona riješiti određena pitanja, ali bez naglih promjena koje bi mogle naštetiti penzionerima”, objašnjava Krnjić.
Svjetski trend je višestubni penzioni sistem
Generalni svjetski trend, kada su u pitanju penzioni fondovi, jeste pristupanje tzv. trostubnom penzionom fondu. To znači da se za razliku od jednog stuba, koji trenutno drži naš penzioni fond (državni), formiraju tri stuba.
“Prvi je obavezni državni stub penzionog sistema u koji će se odvajati određena sredstva iz bruto plaće radnika. Drugi stub je obavezan, ali radnik može birati da li će se dio njegovih doprinosa za penziono osiguranje uplaćivati u privatne ili državne penzione fondove i treći stub je dobrovoljan i predstavlja privatni penzioni fond”, naglašava u razgovoru ekonomski analitičar Admir Čavalić.
U tom slučaju i dalje se najveći dio iz radnikove plaće izdvaja za državni penzioni fond. Poslije toga slijedi drugi stub penzionog osiguranja, gdje korisnik ima mogućnost da odluči da li će dosta manji dio penzionog doprinosa biti izdvojen u državni ili privatni, iako je praksa pokazala da se građani najčešće odlučuju za državne fondove. I treći dio je onaj u kojem će korisnik moći birati da li će dio svojih sredstava za penzioni fond zadržati kao neto plaću, ili će to investirati u neki privatni penzioni fond, koji će kasnije iskoristiti.
Od zemalja iz regiona najdalje je po ovom pitanju otišla Hrvatska.
Postavlja se pitanje kako uraditi neophodnu tranziciju sa postojećeg penzionog fonda, a da se ne povećavaju penzioni doprinosi.
“Idealno bi bilo da se bilo kakva sredstva od prodaje javnih dobara, odnosno privatizacije, iskoriste za reformu velikih socijalnih sistema, poput penzionog sistema i sistema zdravstvenog osiguranja”, naglašava Čavalić.
Dobrovoljni penzioni fondovi omogućavaju da sredstva prikupljena kao dopunski vid mirovinskih doprinosa budu aktivna kroz ove fondove. Dobrovoljni investicijski fondovi podrazumijevaju, prije svega, ulaganje u vrijednosne papire na domaćem i stranom tržištu. Svaki građanin koji se odluči na dopunsko penziono osiguranje, putem članstva u ovim fondovima, ostvaruje pravo na povlačenje i raspolaganje akumuliranim sredstvima u skladu sa zakonom.
Neodrživo je da neko dobija veću penziju nego što je imao plaću
Predsjednik Saveza Udruženja penzionera FBiH Mehmedalija Rapa smatra kako će predviđene izmjene Zakona i PIO-u doprinijeti boljem statusu penzionera.
“Sadašnji penzioni sistem je toliko devastiran da se reforma penzionog sistema nameće kao nužnost. Jer, čim se može dobiti veća penzija od plaće, onda je jasno u kakvom sistemu se radi. U prijedlogu novog zakona predviđen je bodovni sistem koji daleko bolje uređuje način izračuna penzija i dugoročno stabilizira fond PIO-a. Novim zakonom bit će pooštreni i kriteriji za odlazak u invalidske penzije”, poručuje Rapa.
On napominje da postoji obećanje Vlade FBiH da će, nakon što se stabilizira Fond PIO-a biti povećane penzije za deset posto i to penzionerima koji su penzionisani do 31. jula 1998. godine.
Predviđenu reformu PIO-a podržava i Delegacija Evropske unije u BiH, naglašavajući kako je to obaveza domaćih vlasti iz Reformske agende.
“Kao i većina evropskih zemalja, BiH se suočava sa negativnim demografskim trendovima, kako sa padom u broju stanovnika tako i sa rastom populacije starijih. Na primjer, u periodu između 2000. i 2014. godine životni vijek se produžio sa 67 na 73 godine. Ovo je, nesumnjivo, pozitivan pomak, ali istovremeno utječe na održivost zdravstvenih i penzionih fondova. Pitanje je dodatno pogoršano niskim stopama učešća na tržištu rada u BiH i stalnom emigracijom radno sposobnih ljudi. Pored ostalog, niske stope učešća na tržištu rada su problematične jer trenutno svaki uplatilac doprinosa finansira 0,73 penzionera u RS-u, odnosno 0,76 penzionera u FBiH. U Evropi, jedino Francuska i Italija imaju viši stepen zavisnosti. Gotovo da nema zemlje koja nije provela neku reformu penzionog sistema u posljednjih deset godina, i vrijeme je da se BiH pozabavi ovim pitanjem”, poručuju iz Delegacije EU u BiH.
Napominju kako je penziona reforma je također dio novog MMF aranžmana, koji bi trebao da dodatno podupre provedbu zacrtanih reformi.
“Ostaje također da se usvoji i Zakon o organizaciji PIO-a. Ovi zakoni imaju za cilj jačanje održivosti penzionog sistema, između ostalog, podizanjem starosne granice, povećanja broja uplatilaca doprinosa i povećanja osnovice doprinosa. Očekuje se da ove planirane mjere FBiH naprave pozitivan fiskalni i socijalni učinak, iako bi srednjeročno posmatrano mogao biti potreban drugi krug reforme. RS je već provela značajne reforme socijalnog i penzionog sistema u 2011. i 2012. godini, gdje su potrebne manje korekcije. Konačno, prvi dobrovoljni penzioni fond u RS-u bi trebao biti u funkciji do kraja ove godine, dok u FBiH nacrt zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima prolazi kroz javne rasprave”, zaključuju iz Delegacije EU u BiH.
