Značajan dio hurmi koje se prodaju na evropskom tržištu navodno ulazi preko trećih zemalja, pri čemu se prikriva njihovo stvarno porijeklo.
Brza ekspanzija globalne trgovine i složenost lanaca snabdijevanja dodatno su otvorili pitanja transparentnosti i pravilnog označavanja proizvoda.
Izrael, koji se suočava s kampanjama bojkota na pojedinim tržištima, posebno u muslimanskom svijetu, prema navodima pojedinih medijskih i industrijskih izvještaja, koristi različite strategije označavanja kako bi ublažio utjecaj potrošačkih bojkota u Evropi.
Globalno tržište hurmi procijenjeno je na 27,5 milijardi eura u 2025. godini, a predviđa se rast na 29 milijardi eura u 2026. godini, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 6,14 posto. Do 2034. godine tržište bi, prema projekcijama, moglo dostići vrijednost od 46,82 milijarde eura.
Regija Bliskog istoka i Afrike i dalje dominira proizvodnjom, s godišnjim kapacitetom većim od devet miliona tona i udjelom od 85,28 posto globalnog tržišta. Među ključnim proizvođačima su Egipat, Saudijska Arabija, Iran, Alžir, Tunis, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati i Izrael.
Egipat je vodeći svjetski proizvođač s više od 1,7 miliona tona godišnje, dok Saudijska Arabija i Iran također bilježe proizvodnju veću od milion tona. Iako Izrael proizvodi manje količine u odnosu na najveće proizvođače, značajan je izvoznik premium sorte medjool.
Međutim, razlike između podataka o proizvodnji i izvozu pokrenule su rasprave o pouzdanosti lanca snabdijevanja. Pojedine organizacije za zaštitu potrošača i medijske istrage ukazuju na mogućnost da se hurme proizvedene u izraelskim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali plasiraju na tržište s nejasnim ili izmijenjenim oznakama porijekla.
Navodi se da se dio robe izvozi preko posredničkih zemalja, prepakira u zonama slobodne trgovine ili miješa s proizvodima iz drugih lanaca snabdijevanja, čime se otežava praćenje stvarnog mjesta proizvodnje.
Prema podacima Svjetske banke, približno polovina hurmi koje se prodaju u Nizozemskoj i više od trećine u Francuskoj potiču iz Izraela. Ove zemlje ujedno djeluju kao distributivni centri za daljnju distribuciju unutar Evropske unije.
Posebna pažnja usmjerena je na premium sortu medjool. Prema podacima Centra za promociju uvoza iz zemalja u razvoju, oko 50 posto medjool hurmi izvezenih u Evropu dolazi iz Izraela, dok pojedine trgovinske publikacije navode i veći udio.
Evropska unija primjenjuje posebna pravila označavanja za proizvode porijeklom iz izraelskih naselja. Presudom Suda pravde EU iz 2019. godine utvrđeno je da označavanje proizvoda samo kao „izraelski proizvod“ nije dovoljno ukoliko potiču iz naselja, te da porijeklo mora biti jasno naznačeno kako potrošači ne bi bili dovedeni u zabludu.
U kontekstu povećane potražnje tokom ramazana, stručnjaci upozoravaju na potrebu pojačanih kontrola i veće transparentnosti. Istovremeno, izraelski poljoprivredni sektor suočava se s dodatnim pritiscima usljed bojkota i logističkih izazova.
