
Kantonalni sud u Sarajevu donio je prvu pravosnažnu presudu u Bosni i Hercegovini kojom je utvrđena diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika.
Presuda se odnosi na javni istup tadašnje zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo Samre Ćosović Hajdarević, koja je na društvenim mrežama, nakon najave prve Bh. povorke ponosa 2019. godine, objavila sadržaj koji je uključivao pozive na segregaciju, izolaciju i diskriminaciju LGBTIQ osoba.
Tužbu je podnio Sarajevski otvoreni centar, organizacija koja se bavi unapređenjem ljudskih prava LGBTI osoba i žena, navodeći da je javnim istupom došlo do diskriminacije i poticanja na mržnju. Općinski sud u Sarajevu je 2022. godine donio prvostepenu presudu u korist tužitelja, nakon čega je tužena uložila žalbu. Kantonalni sud je žalbu odbacio kao neosnovanu i potvrdio prvostepenu presudu.
U obrazloženju presude navedeno je da sporna izjava predstavlja govor mržnje. Sud je pojasnio da, iako Zakon o zabrani diskriminacije izričito ne koristi termin „govor mržnje“, isti je obuhvaćen kroz zabranjena ponašanja uznemiravanja i podsticanja na diskriminaciju.
Advokatica Dženana Hadžiomerović istakla je da presuda predstavlja važan iskorak u zaštiti ljudskih prava i jasnu poruku da se govor mržnje neće tolerisati, te da bi mogla ohrabriti i druge organizacije da koriste mehanizam kolektivnih tužbi kada su povrijeđena prava većeg broja ljudi, posebno pripadnika ranjivih i manjinskih grupa.
Odluka suda označava prelomni trenutak za primjenu Zakona o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini. Iako su seksualna orijentacija, rodni identitet i spolne karakteristike u zakon uvedeni još 2009. godine, tek sada je donesena prva pravosnažna presuda koja potvrđuje njihovu stvarnu i primjenjivu zaštitu.
Iz Sarajevskog otvorenog centra navode da ovaj slučaj pokazuje kako pravna zaštita postoji i da institucije imaju obavezu da reaguju. Istaknuto je i da sloboda izražavanja ne podrazumijeva pravo na pozivanje na diskriminaciju i segregaciju, te da javni govor, posebno političara i javnih osoba, nosi posebnu odgovornost.





