Građani Bosne i Hercegovine posljednjih godina sve su češće izloženi riziku od zloupotrebe ličnih podataka. Posljedica je to, prije svega, trenda porasta cyber kriminala koji vlada svugdje u svijetu, ali i svakodnevnog kršenja Zakona o zaštiti ličnih podataka te neadekvatnih sankcija i mehanizama države da se izbori s ovom pojavom, nerijetko i u vlastitim “redovima“.
U akciji kodnog naziva “Kruna“ prošle sedmice zbog krađe identiteta bh. građana uhapšeno je osam osoba. Među njima je i jedna službenica policije.
Najteža djela
– Prema prikupljenim dokazima, osumnjičeni su lične podatke, sadržane u ličnim dokumentima, pasošima, kao i javnim ispravama i drugim javnim evidencijama podataka, prodavali njima poznatim inostranim državljanima za potrebe izrade krivotvorenih dokumenata sa stvarnim podacima. Koristili su ih pripadnici kriminalnih grupa iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i Bugarske. Ti ljudi se dovode u vezu s izvršenjem najtežih krivičnih djela – saopćeno je iz Tužilaštva BiH.
Armin Kržalić, direktor Centra za sigurnosne studije BiH, kaže da je krađa identiteta najčešće povezana sa privrednim kriminalom.
– Mi smo kroz studiju o organizovanom kriminalu u BiH koju smo radili 2014. uočili da se u određenim krivičnim djelima, poput ekonomskog kriminala i trgovine drogom, dešavaju slučajevi krađe identiteta, odnosno da su pojedini građani BiH bili na meti kriminalnih grupa u vezi s otvaranjem fiktivnih firmi. Nažalost, nema tačnih podataka o kojem se broju građana radi, ali policijske istrage koje su vođene pokazale su da je veći problem kada imate ljude koje je država ovlastila da štite te podatke, a oni su ih prodavali određenim kriminalnim grupama. To je pouka da treba itekako paziti pri upošljavanju novih ljudi u sigurnosne institucije i vršiti detaljnije provjere osoba koje imaju pristup ličnim podacima građana – kaže Kržalić.
Nivo zaštite ličnih podataka u Bosni i Hercegovini se svakodnevno razvija, međutim, i dalje nije na zadovoljavajućem nivou, kaže za naš list Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH.
Donošenje plana
– Obaveza svih kontrolora koji vrše obradu ličnih podataka je da ispoštuju kako Zakon kao opći propis, tako i druge propise koji sektorski regulišu obradu ličnih podataka za koju su oni nadležni. To podrazumijeva donošenje plana sigurnosti ličnih podataka kojim će se odrediti tehničke i organizacione mjere za sigurnost ličnih podataka te da se te propisane procedure zaista primjenjuju u praksi. Dakako, nije dovoljno samo propisati mehanizme za zaštitu ličnih podataka već ih konstantno primjenjivati u praksi, unapređivati i vršiti kontrolu primjene tih mehanizama – objašnjava Kovačević.
Prema analizama Ministarstva sigurnosti BiH, u porastu je u našoj zemlji ne samo cyber kriminal, nego i broj povratnika u izvršenju takvih krivičnih djela. Krađa ličnih podataka samo je jedno u nizu krivičnih djela koja se klasificiraju kao cyber kriminal. Iz nadležnih institucija upozoravaju da su opasnosti izloženi posebno građani koji koriste kreditne kartice za plaćanje putem interneta, kao i korisnici društvenih mreža koji ostavljaju svoje lične podatke, e-mail adrese i fotografije na webu. Rizici su znatni i kada je u pitanju bankarski sistem, odnosno upadi hakera u elektronske baze podataka građana u bankama. A jedinstveni matični brojevi građana objavljuju se čak i na web stranicama pojedinih institucija u BiH.
Zloupotreba podataka
– U velikom broju slučajeva krši se Zakon o zaštiti ličnih podataka. Kod nas još uvijek mnoge institucije uprave traže matične brojeve građana, prilikom ulaska i izlaska iz zgrada javnih, odnosno državnih institucija osoblje uzima lične karte, koje se ponekad i kopiraju… Ono što sami građani jedino mogu učiniti je da odmah prijave ukoliko primijete da je neko zloupotrijebio njihove zaštićene podatke – navodi Kržalić.
Izvor: faktor
