“Na taj način je ova nekropola zapravo prokopana i smatrano je da je uništena i da više ne postoji”, kaže u razgovoru za Fenu voditelj Instituta za arheologiju pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Adnan Kaljanac.
Već prvog dana areheloških istraživanja pronađeno je šest stećaka i jedan grob, a u nastavku iskopavanja otkriveno je ukupno 30-ak stećaka. Međutim, vjeruje se da to nije konačna brojka i da je nekropola dosta veća.
“Među pronađenim spomenicima su stećci različitih veličina, a najviše je sanduka, uz potencijalno jedan sljemenjak. Otkrili smo i nekoliko grobova koji nemaju stećke, a to znači da ih je neko vjerojatno uništio ili odnio, odnosno ugradio u svoje stambene objekte ili nešto slično. Vidljivo je da su neki stećci, već prije zakopavanja nekropole, iskorišteni kao građevinski materijal s obzirom na to da se vide tragovi razbijanja i klesanja”, ističe Kaljanac.
Zaboravljena nekropola pronađena je na lokaciji na kojoj je bila planirana izgradnja policijske stanice, a u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Srednjobosanskog kantona tvrde kako su, zbog arheoloških istraživanja, radovi odgođeni.
“Pred početak radova dobili smo informaciju od Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH i od Zavičajnog muzeja u Travniku da bi bilo poželjno uraditi arehološka istraživanja na tom području, a zbog saznanja da na okolnim parcelama postoji izvjestan broj stećaka. Nakon toga smo angažirali arheologe iz Muzeja u Travniku i tim u kojem je i profesor Adnan Kaljanac, te je odmah na početku istraživanja pronađen izvestan broj stećaka. MUP je zaustavio svoje aktivnosti dok ne bude završeno istraživanje”, kazao je Vidović za Fenu.
Novootkrivena nekropola sa stećcima nije jedina na području Kreševa, a one na lokalitetima Brdo u Deževicama, Kose, Crkvenjak i Klupe proglašene su nacionalnim spomenicima BiH.
Po broju srednjovekovnih nadgrobnih spomenika, BiH je najbogatija zemlja u regiji, međutim, eksperti upozoravaju da je većina nekropola u vrlo lošem stanju, te da su rijetki primjeri njihove odgovarajuće zaštite.
“Imamo praksu da se stećci često preprodaju. Dakle, ljudi ih kradu i zatim prodaju. Bilo je i situacija da su objavljivani oglasi za prodaju stećak, tako da, recimo, možete kupiti stećak iz Goražda i postavit ga pred kuću, kao što se postavljaju vrtni patuljci”, naglašava profesor Adnan Kaljanac.
Ocijenivši alarmantom situaciju u kojoj se nalaze stećci, kao i cjelokupna kulturna baština, Kaljanac upozorava da je opravdana i bojazan za sudbina novootkrivene nekropole u Kreševu.
“Iskreno rečeno, kolege i ja smo imali veliku dilemu. Prva pomisao nam je bila da bismo, možda, nekropolu trebali ponovo zakopati, sakriti je od nas samih i zaštiti je na način kako je stajala više od 100 godina. Više povjerenja imam u lokalnu zajednicu, nego u više nivoe vlast, jer lokalna zajednica to ipak doživljava kao svoje kulturno blago, svoje obilježje i prošlost. Sigurniji sam da će je ona više štiti, nego vlast koja se bavi nekom velikom politikom”, ističe on.
U iščekivanju boljih dana za stećke, sistemske zašitite, te većeg angažman i koordinacije između svih nivoa vlasti i znanstvene zajednice, arheolozi nastavljaju istraživanja na nekropoli u Kreševu. U šali kažu kako bi, možda, najsigurnija bila ukoliko u njenoj blizini bude policijska stanica.
“Volio bih da nekropola ostane tu, kao park u blizini policijske stanice. To je onako simoblično, ali i jedino što mi danas možemo uraditi, s obzirom na to da je, trenutno, situacija takva da bi na svakom arheološkom lokalitetu trebalo postaviti policajca da ga čuva”, naglašava Kaljanac.
Stećci su srednjovjekovni monolitni kameni spomenici vezani za cijelo područje današnje BiH, te dijelove Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Temeljem raspoloživih podataka, pojavljuju se od druge polovine 12. stoljeća, dok u 16. stoljeću njihova izrada postupno nestaje.
Procjenjuje se da u BiH ima približno 60.000 stećaka, od čega je dio pod zaštitom države, a 24 nekropole upisane su na UNESCO-ovu listu svjetskog naslijeđa.
