Muslimani širom svijeta u toku ramazana za sehur i iftar pripremaju posebna jela, kako bi ovaj period protekao u blaženom i lijepom ozračju.
Ishrana u toku mjeseca ibadeta, dobročinstva i oprosta razlikuje se od svakodnevne, a stručnjaci upozoravaju da je izuzetno bitno obratiti pažnju na to koju vrstu i koliko hrane unijeti u organizam, s obzirom na to da post podrazumijeva apsolutno suzdržavanje od hrane i pića.
Zbog mogućeg rizika od dehidracije, Jašić ističe da se post ne preporučuje onima koji se bave težim fizičkim poslovima i koji su prinuđeni na rad pod utjecajem visokih temperatura zraka.
Za sehur hrana sa povećanim indeksom sitosti
Kako bi se na što lakši način ispostili ramazanski dani, Jašić za sehur predlaže namirnice koje imaju takozvani povećani indeks sitosti.
“Ujutro se sehurimo sa hranom koja sadrži proteine i lipide, jer će nas oni duže držati sitim. Pripremat ćemo jela od mesa – namirnice koja je visokoproteinska i lipidna. Ovakvoj vrsti hrane potrebno je više vremena za probavu, pa ćemo, naprimjer, pripremati šnicle, hadžijski i šiš ćevap…”, pojašnjava Jašić, naglasivši da je meso u bilo kojem obliku potrebno pripremati u pari.
Pored mesa, podjednako su dobra i jaja koja sadržavaju nešto veći indeks sitosti, a i cjenovno su mnogo prihvatljivija.
“Ko želi lakše postiti, ujutro će pojesti dva do tri jaja u zavisnosti od tjelesne mase. Ovdje moramo reći da će osobe koje imaju visok holesterol žumance izbaciti, a bjelance pojesti. Dalje, tu su i mliječni proizvodi od kojih izdvajamo mladi sir, kao i ostale vrste sireva kao što su punomasni i polumasni te tvrdi i meki”, pojašnjava Jašić.
Prilikom konzumacije sireva, Jašić upozorava da je potrebno obratiti pažnju na unos soli koji ne bi trebao biti u prekomjernim količinama, s obzirom da se u tom slučaju povećava potreba za unosom vode u organizam.
Od biljnih namirnica za sehur se preporučuju proteinske biljne namirnice, odnosno grahorice, kao što su grah, grašak, soja, leća, koje organizam duži vremenski period mogu držati u stanju sitosti.
“Zbog održavanja sitosti preporučeno je konzumirati i orašasto voće (orasi, bademi, lješnjaci). Svi oni sadrže vrijedne biljne proteine i lipide, a utječu i na stanje zdravlja jer se unose vitamin E, esencijalne masne kiseline, magnezij…”, nastavlja sagovornik portala Klix.ba.
Poželjno je konzumirati i konzerviranu ribu zbog sadržaja lako probavljivih proteina i lipida, a posebno nutritivni vrijednih omega 3 masnih kiselina.
Također, umjereno konzumiranje paštete, polutrajnih i trajnih kobasica za sehur može pomoći da se očuva osjećaj sitosti duži period tokom dana.
Kada je riječ o napitcima, pored vode može se popiti kafa, jer kofein za sebe veže vodu, potom crni čaj, posebno vrijedan u toplim ljetnim danima, jer sadrži tein sličnog efekta kao i kofein, a uz to još i smanjuje znojenje. S druge strane, u vrijeme sehura se ne preporučuje konzumacija namirnica sa niskim nivoom sitosti, a među njima su krompir, tjestenina, pite, potom kolači, mlijeko, sokovi…
Jašić potcrtava da je važno znati da tokom posta kod svakog postača dolazi do jačanja probavnog trakta, počevši od usta, ždrijela, jednjaka i želuca do tankog i debelog crijeva.
“Dolazi do čišćenja probavnog trakta u kojem se nalazi od pola kilograma do kilogram ‘dobrih bakterija’, odnosno probiotika. S obzirom da se u vrijeme posta hrana ne unosi, doći će do njihove regeneracije te će na neki način steći jači imunitet i bit će sposobnije da se održe u takmičenju sa patogenim bakterijama”, pojašnjava on.
ZA IFTAR TJESTENINU, VOĆE, POVRĆE…
S obzirom da je u toku dana došlo do čišćenja organizma i njegove dehidracije, preporuka je da se za iftar, kao što i tradicija nalaže, postač omrsi vodom, a potom uzme dvije do tri hurme.
“Voda koju smo unijeli, između ostalog, poboljšat će enzimsku hidrolizu hrane koju ćemo konzumirati. Kada su u pitanju hurme, one sadrže ugljične hidrate i sirova vlakna koja će tokom konzumiranja djelovati kao četka koja sapire probavni trakt, a kompozicija šećera je toliko dobra da odmah revitalizira organizam”, kaže Jašić, naglasivši da se osim hurmi mogu konzumirati još i lubenica, šljiva te kajsija.
Nakon unosa vode i hurmi, Jašić savjetuje da se odmah ne pristupa konzumaciji glavnog jela.
Potrebno je, dodaje, klanjati akšam- namaz, s obzirom da pokreti koji se primjenjuju doprinose pripremi organizma za jelo koje predstoji.
“Sad jedemo onu hranu koja ima nizak indeks sitosti i to se prije svega odnosi na voće i povrće. Kada je riječ o voću, možemo konzumirati lubenicu, dinju, trešnje, višnje, jagode, jabuke, maline, kupine, breskve, kajsije… Kod povrća izdvajamo paradajz, krastavce, patlidžan, bundevu, bijeli i crveni luk, mrkvu, celer, peršun…”, nadovezuje se Jašić.
Također, mogu se koristiti i proizvodi na bazi brašna, kao što su pite i tjestenina, a potom i sokovi te osvježavajuća pića.
U periodu između iftara i sehura Jašić preporučuje unošenje raznovrsnog voća u organizam u omjeru – deset puta koliko može stati u šaku.
Tokom cijelog ramazana, Jašić ne savjetuje konzumaciju suhomesnatih proizvoda, jela sa roštilja i jela prženih u ulju.
Kada je riječ o slatkišima, naš sagovornik ističe da ih se može konzumirati neposredno iza iftara, ali u umjerenim količinama.
U slučaju čokolade, preporučuje crnu sa 75 posto kakaa, posebno osobama koje imaju dijabetes.
“U nutritivnom smislu konzumiranje hrane bez obavljanja teravih-namaza vrlo je štetno za ljudski organizam. Preporučio bih klanjanje teravih-namaza u cijelosti, kao i jaciju. To će poboljšati cirkulaciju krvotoka, a i ljudi će se bolje osjećati u cijelosti”, naglašava Jašić.
Na kraju našeg razgovora Jašić kaže da je tokom mjeseca ramazana vrlo važno ne pretjerivati sa unosom hrane, uz poruku da sve vrste namirnica moraju biti halal.
